Na vijest da SAD sastavlja novu proširenu listu sankcija protiv Rusije, Europska unija je pozvala Washington da koordinira sve nove antiruske sankcije s Bruxellesom, priopćila je Europska komisija.

Europska komisija je istaknula kako je važno uskladiti nove mjere “kako bi se osigurala njihova učinkovitost na međunarodnoj razini i očuvalo jedinstvo među partnerima”.

Ranije je njemačka kancelarka Angela Merkel osudila nacrt novih sankcija Washingtona protiv ruskih energetskih kompanija. Prije nje su kancelar Austrije Christian Kern i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel također nazvali neprihvatljivom američku namjeru da nametne sankcije europskim energetskim tvrtkama zbog njihove suradnje s Rusijom.

Kremlj je rekao da je nezadovoljstvo u Europi protiv ruskih sankcija razumljivo.

Naime, Washington je donio odluku kojom želi sankcionirati europske kompanije koje posluju s Rusijom u energetskom sektoru, čime bi se ugrozio zajednički projekt ruskog Gazproma i europskih energetskih kompanija “Sjeverni tok 2“, kojeg Njemačka ni po koju cijenu ne želi izgubiti.

Za američke dužnosnike i administraciju je lako donositi takve odluke, jer američke kompanije niti će osjetiti gubitke, niti će se odraziti na ukupne trgovinske i gospodarske odnose između Moskve i Washingtona. Međutim, europski partneri ruskih kompanija su nešto drugo i oni su s Moskvom u energetskom sektoru nesmetano poslovali čak i tijekom najvećih napetosti u vrijeme Hladnog rata.

Američke sankcije žele spriječiti “Sjeverni tok 2”

Nove sankcije protiv Rusije, “zbog Krima, Sirije i hakiranja”, odobrene su u američkom Senatu. Zapadni tisak je odmah primijetio kako Washington želi minirati plinovod “Sjeverni tok 2”, međutim, ovog puta su vladari s one strane Atlantika naišli na otpor Njemačke i Europske komisije.

Štoviše, sankcije Washingtona prijete da Berlinu i Beču uskrate unosan posao, dok Europi mogu stvoriti neočekivanu prijetnju u energetskoj sigurnosti. Koji je cilj novih američkih sankcija i na koga se misli udariti? To je prvo pitanje, a drugo je hoće li Europska unija, prije svega Njemačka i Austrija, pokazati da su neovisne zemlje ili potvrditi da su zemlje s ograničenim suverenitetom, odnosno, vazali Sjedinjenih Država?

Senat američkog Kongresa je odobrio nove sankcije protiv Rusije, a usvojene su i izmjene i dopune o sankcijama protiv Irana. Ovo je još jedna “kazna” Rusiji “zbog povrede teritorijalnog integriteta Ukrajine i Krima, arogantnih kibernetičkih napada, ometanja američkih predsjedničkih izborima, kao i nastavka ruske agresije u Siriji”, stoji u tekstu obrazloženja.

Tijekom glasovanja je 98 senatora glasalo “za”, a dvojica su bili “protiv”, bivših predsjednički kandidat, demokrat Bernie Sanders i republikanac Rand Paul.

Nove sankcije su nametnute onima koji daju “znatnu financijsku, materijalnu ili tehnološku podršku Damasku“.

Zakon je usmjeren i protiv onih koji daju “robe, usluge, tehnologije, informacije ili podršku za izgradnju ruskih plinovoda”.

Dokumentu se također bavi ograničenjima transakcija s ruskim bankama. Zakon mora biti odobren od strane Zastupničkog doma. No, zapadni stručnjaci navode kako se već osjeća negativan utjecaj nacrta sankcija. Financial Times primjećuje da je indeks Moskovske burze za 4,2% i burza je zatvorena na najnižoj razini od veljače 2016. godine, dok su dionice Rosnefta i Sberbanke izgubile 1,1% i 2,1%.

“Sjeverni tok 2” pod napadom

Dio nacrta novih sankcija izričito navodi “kako se treba suprotstaviti izgradnji plinovoda “Sjeverni tok 2″, jer ima štetan utjecaj po energetsku sigurnost EU”.

Washington smatra da je “Sjeverni tok 2” moćni geopolitički alat, kojim će Gazprom ojača svoju dominaciju u energetskom sektoru u Europi, kaže Financial Times.

“Sankcije su usmjerene na sve one koji ulažu u gradnju plinovoda čiji su korisnici ili djelomični vlasnici ruske energetske kompanije ili one koji podupiru takve projekte”, navodi jedan od autora zakona, republikanski senator Michael Crapo.

Nema sumnje da američke sankcije može biti problem za europske partnere projekta “Sjeverni tok 2”, a to su Shell, Engie, OMV, Wintershall i Uniper. Njihove investicije čine polovicu troškova projekta vrijednog oko 9,5 milijardi eura.

No to je još najmanji problem. Naime, Berlin je ogorčen jer Washington govori o “sankcijama protiv Rusije”, ali će zapravo one pogoditi europske tvrtke, priopćili su iz ureda kancelarke Merkel.

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel i kancelar Austrije Christian Kern su ove mjere nazvali neprihvatljivima, no State Department se nije udostojio ni odgovoriti na kritike Europljana.

U stvari, Washington provodi tradicionalni način pritiska na europske korporacije, prijeteći im američkim sankcijama u njihovim vlastitim zemljama.

U projektu “Sjeverno tok 2” ne postoji ništa američkog, ali su američki senatori europskim “kolegama” jasno poručili da će, ako budu radili s Rusima, snositi posljedice. U stvari, SAD sa svojim skupim plinom želi europsko tržište, a Krim, Sirija i hakeri su izgovor za malu djecu.

Rusija može igrati pametno i početi objavljivati opširna izvješća o prodanim energentima, koja joj idu u prilog, čime će pokazati da se ne boji sankcija i da je Europa ta koja mora pokazati da se može oduprijeti Sjedinjenim Američkim Državama u kojima se nije promijenilo ništa.

Kao što smo naveli na početku, čini se da se lavina zakotrljala, no, pitanje je hoće li Berlin, Beč i Europska komisija imati dovoljno snage, posebice s “petom kolonom” koja više brine o američkim, nego o europskim interesima, a koju predvodi Donald Tusk.

Ovih nekoliko europskih dužnosnika, koji su otvoreno istupili protiv novih američkih sankcija u energetskom sektoru, sada trebaju podršku.

“Sirijski dio sankcija” i Europa

Prema dokumentu, sankcije se moraju nametnuti i protiv onih koji daju “znatnu financijsku, materijalnu ili tehnološku podršku vladi Sirije”. U tom slučaju su mete Rusija i Iran, koji bi trebali snositi glavni teret sankcija.

Međutim, ako bolje pogledamo, ove sankcije su poduzete možda ne baš iz očaja, nego zbog činjenice da je Washington na Bliskom istoku u vrlo teškoj situaciji. SAD tamo gube utjecaj, dok Rusija postaje važan čimbenik.

Uzmimo u obzir hitni put ministra vanjskih poslova Katara u Moskvu, gdje je nedavno tražio podršku, ali i “plinski OPEC” kojeg čine Rusija, Iran i Katar. Sve ovo SAD pokušava spriječiti, ali se služi jedinim alatom kojeg ima na raspolaganju - pritiskom i ucjenama.

No, “sirijski dio” sankcija protiv Irana i Rusije vjerojatno neće dobiti podršku među europskim “saveznicima” Washingtona. Iran se nakon nuklearnog ugovora i uklanjanja sankcija okrenuo obostrano korisnom partnerstvu s EU, posebno s Njemačkom, “lokomotivom” Europske unije, koja se ne želi odreći ni spomenute suradnje s Rusijom.

Najvjerojatnije će doći do još većeg udaljavanja Europe od Sjedinjenih Država, jer se u ovo području interesi SAD-a i Europe počinju snažno razilaziti.

Kazne za “privatizaciju u Rusiji”

Prema nacrtu će se također morati nametnuti sankcije onima koji doprinose “privatizaciji državne imovine” u Rusiji, jer nad ovim procesom, po mišljenju američkih stručnjaka, monopol imaju ruski dužnosnici i članovi njihovih obitelji, koji iz svega izvlače “ilegalan profit“. No, kazne se mogu primijeniti samo na one koji financijski doprinose privatizaciji i ulože u ruske tvrtke više od 10 milijuna dolara.
“Ovo nije prvi zakon ove vrste i on ne sadrži ništa novo”, rekao je profesor s Instituta Plehanov, doktor ekonomskih znanosti Sergej Orlov.
Prvo, tempo privatizacije u Rusiji uopće nije visok, čak se smatra prilično niskim.
“Iskreno, mi ne provodimo aktivnu privatizaciju, da bi morali ozbiljno razmišljati o sankcijama u njenom ograničenju”, rekao je Orlov.
Drugo, 10 milijuna dolara može biti pristojan izvor investicija za ulaganja, posebno za srednja poduzeća i ne isključuje se strani kapital, a sankcije se mogu se izbjeći da se stvori grupa tvrtki u kojoj će svaka uložiti 10 milijuna.

Osim toga, većini onih koji su mogli ili su željeli sudjelovati u privatizaciji, sankcije su izrečene od 2014. do 2016. godine. Što se tiče stranih tvrtki, oni nisu sudjelovali u privatizaciji u Rusiji u posljednjih godinu dana ili još od pretprošle godine.

Senat je, kao što je spomenuto, odobrio i financijske sankcije i ograničenja na transakcije s ruskim bankama u pružanju financijskih sredstava i rok snizio na 14 dana, umjesto dosadašnjih 90 dana.

No, stručnjaci podsjećaju da su ograničenja za ruske banke već su uvedena pod prethodnim sankcijama i da su i dalje na snazi, te da je financiranje de facto dostupno samo za 30 dana. Taj rok žele smanjiti do dva tjedna, čime se ruske financijske institucije želi dovesti u težak položaj na međunarodnom tržištu. U ovom slučaju “međunarodnom” znači na zapadnom, tako da treba vidjeti financijske odnose Moskve s divovima poput Kine i drugim zemljama.

Svemir je “prevažan” za sankcije

U odobrenim sankcijama je ipak izuzeta NASA, što je senator McCain nazvao “poklonom ruskom vojno-industrijskom kompleksu”. No, senator iz Colorada, Cory Gardner, mu je uzvratio: “Ovaj amandman ne namjerava narušiti naš izračun, nego osigurava kontinuirano proširenje istraživanja svemira”.

Razlog je vrlo jednostavan. Prvo, Amerikanci sada aktivno sudjeluju u projektu ISS. Drugo, NASA aktivno koristiti ruske raketne motore za pokretanje svojih raketa. Pokazalo se da bez Rusa ne mogu slati astronaute na “Međunarodnu svemirsku postaju” (ISS), a američke rakete se ne mogu kretati bez ruske tehnologije.

Unatoč svemu, Rusija još uvijek nije uvela protusankcije Americi u svemirskoj industriji, jer u Moskvi drže da pogoršavanje situacije nije u interesu ni Rusije ni Amerikanaca.

Ako zakon stupi na snagu, prošlogodišnje sankcije Baracka Obame protiv Rusije će dobiti status zakona i administracija Trump će ih teže poništiti.

Osim toga, kako se i očekivalo, prijedlog zakona je napisan tako da predsjednik može ukinuti sankcije protiv Rusije samo uz odobrenje Kongresa.

U tom dijelu, Trump će članovima Kongresa morati dostaviti popis zbog kojeg bi tražio eventualno ukidanje sankcija i dokazati da je Rusija promijenila svoju politiku, uključujući Ukrajinu i Siriju. Nakon razmatranja podneska bi u roku od mjesec dana Senat i Zastupnički dom trebali dati svoje mišljenje o zahtjevu predsjednika.

Naravno, treba spomenuti i mogućnost veta američkog predsjednika, ali je teško povjerovati da će se Trump usuditi učiniti nešto slično, čak i ako dokument ograničava ovlasti predsjednike.

U situaciji apsurdne istrage i kada Trump ovisi o Kongresu, on mora dokazati svoju odanost republikancima i nemoguće je da će djelovati protivno volji Kongresa.

No, za kraj, za Europu je ipak najinteresantniji dio u kojem se sankcioniraju sve europske kompanije i subjekti koje posluju s Rusijom u energetskom sektoru, posebno u izgradnji plinovoda. Njemačka se otvoreno pobunila, kao i Austrija, a podržala ih je i Europska komisija, koja u prvom službenom priopćenju nije bila oštra, ali je dala do znanja da se energetskom sigurnosti Europske unije ne može igrati bez konzultacija s Bruxellesom. Nema sumnje da će “rasplet” u ovom dijelu biti najzanimljiviji od svih navedenih stavki i Njemačka ima priliku da se dokaže kao suverena zemlja ili da otvoreno prizna kako ništa ne smije učiniti bez odobrenja stvarnih vlasnika njemačke države.