U srijedu su, nakon telefonskog razgovora između ruskog, francuskog, ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina, Emmanuela Macrona i Petra Porošenka i njemačke kancelarke Angela Merkel, četiri strane potvrdile svoju potporu predloženom novom prekidu vatre u istočnoj Ukrajini.
Donbas
© Youtube/PresTVNews
"Čelnici su izrazili nadu da će prekid vatre će dovesti do trajnog poboljšanja sigurnosne situacije, prije svega zbog djece koja uskoro kreću u školu i civilnog stanovništva Donbasa", stoji u zajedničkom priopćenju.

Četiri čelnika koji djeluju kao jamci Sporazuma iz Minska u takozvanom "Normandijskom formatu", pristali se poduprijeti novi prekid vatre u sklopu dogovora u vrijeme pred početak školske godine.

Ugovor o prekidu vatre je potpisan u veljači 2015. u Minsku, a cilj mu je okončati sukob između ukrajinskih vladinih snaga i milicija Donjecke i Luganske Narodne Republike. Iako su mu jamci Kijev, Moskva, Berlin i Pariz, artiljerijske borbe nikada nisu utihnule i strane se međusobno optužuju da krše primirje.

U trogodišnjem sukobu je ubijeno oko 10 000 ljudi. Na ukrajinskoj strani je riječ uglavnom o gubicima u redovima ukrajinske vojske i Nacionalne garde, dok su civili najvećim dijelom stradali u granatiranju civilnih područja Donjecke Narodne Republike, koja je najviše izložena udarima ukrajinskih snaga.

Ranije ove godine su teška granatiranja u istočnoj Ukrajini razbila krhki dvogodišnji prekid vatre i uzrokovala na desetke smrtnih slučajeva. Ranjenih je bilo među civilima i vojnicima.

Najnovija eskalacija sukoba se bilježi u gradu Avdejevke, gdje je situacija najkritičnija.

Ukrajina i njezini zapadni saveznici optužuju Moskvu da potiče "proruski ustanak u zemlji".

Unatoč dogovoru Putina, Macrona, Merkel i Porošenka, prvi dan primirja je počeo granatiranjem od strane ukrajinske vojske, koja je dogovor prekršila otvarajući vatru na 16 mjesta duž linije razdvajanja.

"Žetveno primirje"

Podsjetimo da je prije takozvanog "školskog primirja" dogovoreno i "žetveno primirje" koje dogovoreno za razdoblje od 24. lipnja do 31 kolovoza ove godine, kako bi se u Donbasu mogla obaviti ljetna žetva.

U tom je razdoblju ubijena trideset i jedna osoba, a više od 40 ih je ranjeno u granatiranju od strane ukrajinskih sigurnosnih snaga, izjavio je zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva DNR, Eduard Basurin.

"U razdoblju od početka primirja, od 24. lipnja, od vatre ukrajinskih snaga sigurnosti je poginulo pet civila i 26 branitelja Donjecke Narodne Republike, ranjen je 21 civil i 20 vojnih osoba", rekao je Eduard Basurin.

Rekao je da je u ovom razdoblju s položaja ukrajinskih snaga na teritorij Donjecke Narodne Republike ispaljeno 900 artiljerijskih granata kalibra 152 i 122 mm, te 8000 mina različitog kalibra, a korišteni su i raketni sustavi.

"U tim napadima je uništena ili oštećena najmanje 161 stambena zgrada", rekao je Basurin.

Službena agencija DAN potvrđuje da je tijekom prve noći "školskog primirja", primirje vladalo duž cijele linije razdvajanja, ali je već prvog dana ujutro prekršeno 16 puta.