Na tiskovnoj konferenciji povodom summita skupine BRICS u Kini, ruski predsjednik je, iznenadivši sve prisutne, zatražio je od Ministarstva vanjskih poslova da hitno podnese rezoluciju Ujedinjenim narodima za uvođenje misije mirovnih snaga u Ukrajini. Nedavno je i ukrajinski predsjednik Porošenko također pozvao na nazočnost međunarodne naoružane misije, bilo pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, iako nije pripremio ni tekst, Europske unije ili OESS-a, koji je odbio ponudu.
Putinova nova ponuda – Za Donbas nudi mir ili ”ne zna što će se dogoditi”
Iako je ideja naizgled ista, postoje temeljne razlike, jer je Rusiji cilj prekinuti sustavna kršenja primirja, dok Kijev želi zauzeti Donbas i izbiti na ruske granice, budući da to nije uspio i ne može učiniti vojnim putem.

Rusija je 5. rujna predala prijedlog preporuka Ujedinjenim narodima za uvođenje mirovne misije na teritorij Donbasa, ali pod određenim uvjetima:
- Mirovne snage moraju biti raspoređene isključivo na liniji razgraničenja i ne mogu ući na teritorij narodnih republika

- Njihova je zadaća štititi misiju OESS-a u praćenju primirja, a ne zamijeniti je, što će pripadnicima ove misije omogućiti da obavljaju svoj posao bez opasnosti i provokacija.

- Moraju se pokrenuti izravni pregovori između Kijeva i čelnika republika Donjecka i Luganska.

- Prije uvođenja ove misije, mora biti uspostavljen potpuni prekid vatre.
Porošenko je ranije pokrenuo sličnu ideju, ali se njegova vizija oko uvođenja mirovnih snaga u Donbasa temeljno razlikuje od Putinove. Prema Porošenku naoružana međunarodna mirovna misija:
- Mora biti raspoređena na teritoriju cijelog Donbasa, sve do granice s Rusijom.

- Ona bi zamijenila OESS u praćenju primirja.

- Rusija prethodno mora povući vojnike, službene i neslužbene, koje ima u Ukrajini.

- Niti jedan ruski vojnik ne može biti dio mirovne misije, jer Ukrajina Rusiju smatra za zemlju "agresora".
Unatoč ovim očiglednim razlikama, ukrajinski ministar vanjskih poslova je izjavio da je spreman raspravljati o tome, kao i predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim narodima.

Njemačka snažno podupire rusku inicijativu i čak smatra da je to korak ka ukidanju sankcija. Možda bi se o svemu trebale očitovati Sjedinjene Države, jer se čini da EU ne može odlučivati o ukidanju sankcija bez dozvole Washingtona.

Ukrajinski tisak sve predstavlja kao inicijativu Petra Porošenka, s kojim se, navodno, "složio i Vladimir Putin".

No, prema ukrajinskom predstavniku u UN-u, operacija bi Ukrajinu koštala oko milijardu dolara godišnje i mediji čvrsto inzistiraju na troškovima. Naime, prema ukrajinsko medijima nitko ne želi ideju predstaviti tako da bude preskupa i da bude dodatno opterećenje europskim i američkim poreznim obveznicima.

Iako bi Putinova ideja ne zvuči loše Berlinu, koji vodi politiku EU, teško će se postići dogovor.

Naime, Ukrajina u alternativnom nacrtu rezolucije kojeg priprema navodi da je nemoguće razgovarati s predstavnicima DNR i LNR, koje smatra "teroristima". Što se tiče sudjelovanja Rusa u misiji Ujedinjenih naroda, Kijev smatra da bi to bio neprijateljski čin i intervencija Rusije u unutarnje poslove zemlje s ciljem njezine destabilizacije.

Međutim, kako su izjavili u ruskoj Državnoj Dumi, u misiji Ujedinjenih naroda moraju biti pripadnici ruskih snaga.

Ovo nisu tehničke razlike, one su temeljne. Ukrajina želi koristiti mirovnu misiju da učini ono što nije mogla postići oružjem, odnosno preuzeti kontrolu nad Donbasom i izbiti na punu granicu s Rusijom.

Kijev bi se ujedno oslobodio misije OESS-a za praćenje, što bi bilo vrlo povoljno za planove Porošenka i njegove svite u Kijevu.

Smisao ruske rezolucije je postići stabilan prekid vatre, koji će osigurati političko rješenje krize na istoku Ukrajine. Dok do njega ne dođe, ostaju granice između republika Donbasa i ostatka zemlje.

Jasno je da samo političko rješenje može riješiti sukob, koji opasno eskalira. Međutim, obzirom na međunarodne konfiguraciju, ovakvo rješenje izgleda nemoguće, pogotovo danas, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države razmišljaju o isporuci "smrtonosnog obrambenog oružja" Ukrajini.

Na tiskovnoj konferenciji je ruski predsjednik na pitanja novinara odgovorio "kako u tom slučaju Donbas posjeduje i moćnije oružje, i može ga koristiti".

Mnogi nisu ni razumjeli što je Putin uopće rekao i površno su prenijeli njegovu izjavu.

"Donjeck i Lugansk mogu asimetrično odgovoriti na opskrbu Ukrajine smrtonosnim oružjem iz Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Putin, a nije isključio "kako DNR i LNR mogu poslati svoja oružja u druga područja sukoba".

Stručnjaci i predstavnici nepriznatih republika su gotovo jednoglasno riječi ruskog lidera protumačili kao nedvosmislen savjet. Na što?

Naime, ako SAD ne podrži mirovnu inicijativu ili ako se usudi Kijevu isporučiti "smrtonosna obrambena oružja", onda bi vojska Donbasa dio "svog" oružja mogla isporučiti u zone sukoba u kojima su prisutni američki vojnici ili gdje se SAD bore za svoje interese.
"Moguća američka opskrba oružjem Ukrajine može imati neočekivane posljedice. Postoje određena pravila i globalni pristup da opskrba oružjem u zone sukoba neće pomoći smiriti, nego samo pogoršati situaciju. Opskrbom oružja Ukrajine neće promijeniti situaciju na istoku, nego će samo dovesti do povećanja broja žrtava. Osim toga, obrambene snage DNR i LNR imaju dovoljno oružja, uključujući i ono zarobljeno od neprijatelja. U slučaju da Ukrajina dobije ova oružja, DNR i LNR mogu poslati svoje oružje u druge zone sukoba, koje su posebno važne za one koje im stvaraju probleme. Prilikom donošenja odluka SAD to trebaju uzeti u obzir", rekao je Vladimir Putin.
Bivši tajnik Vijeća DNR i bivši zapovjednika bataljuna "Vostok" milicija Donbasa, Oleksandr Hodakovski, siguran je da Putinove riječi treba shvatiti kao nagovještaj.

"Priznajem da je Vladimir Vladimirovič improviziranjem i alegorijski htio poručiti da bude jasno kako postupci Amerikanaca ni u kom slučaju neće proći bez odgovora", rekao je Hodakovski.

Opunomoćenik Donjecke Republike za pregovore u Minsku Denis Pušilin tvrdi kako oni ne namjeravaju nikakvim tajnim kanalima slati oružje u Harkov ili Odesu, na primjer, ali Putin nije ni rekao da bi hipotetska destinacija nužno morala biti u Ukrajini.

U Donjecku negiraju bilo kakvu mogućnost takvog scenarija, ali ništa nisu rekli za druga mjesta u svijetu. U svojim komentarima su se ograničili na moguće naoružavanje stanovništva u drugim dijelovima Ukrajine.

"Republika Novorusija je mlada država koja poštuje zakon i ni u kojem obliku ne podržava terorizam", rekao je bivši borac, danas publicist iz Donjecka Pavel Kuhmirov.

"Nemojte nas usporediti s Ukrajinom, jer je Ukrajina zapravo teroristička država. Naš stav je od početka da smo bolji od njih i da nećemo činiti ono što oni čine, što je zapravo teško i postići", rekao je Kuhmirov.

No, u Lugansku ne isključuju da će se, ako bude potrebno, borbe voditi duboko u neprijateljskom teritoriju.

"Crta razgraničenja je duga i ima mnogih slabih područja na ukrajinskoj strani u kojima oni ne mogu voditi određene vojne akcije", rekao je u intervjuu za Pogled zastupnik za unutarnju politiku LNR, Rodion Mirošnik.

"Tijekom tri godine smo svladali vojne taktike i možemo se lako boriti sa svim oružjima i u svim okruženjima. Ovo nije 2014. godina, kada je jedan automobil nije znao gdje su otišla druga tri. Danas imamo potpuno drugačiju obuku, znanja i gradimo strategiju koja se može koristiti na svakom bojnom polju", dodao je Mirošnik.

"Danas moramo donositi političke odluke, podizanjem ruku, a ne dodavati ulje na vatru. Naravno, činjenica da je Vladimir Putin spomenuo moguće pogoršanje je istina i izvan svake sumnje. No, bilo kako aktivno i agresivno djelovanje Ukrajine će dobiti odgovarajući odgovor", zaključio je Rodion Mirošnik.

U svojim nedavnim izjavama, odnosno, uputom Ministarstvu vanjskih poslova da pripremi nacrt rezolucije za slanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Donbas i "kako u Donjecku i Lugansku imaju dovoljno oružja kojeg mogu poslati bilo gdje", Putin je poručio kako su moguća oba scenarija. Naravno, drugi je "rezerviran" za slučaj da SAD pošalju smrtonosna oružja Kijevu.