Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) usvojila je rezoluciju kojom se navodi da se političke sankcije nametnute Rusiji trebaju ukinuti.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe
© AFP Photo / Frederick Florin
Rezolucija, koja bi mogla biti prvi korak ka ukidanju sankcija protiv Rusije, usvojena je većinom glasova u svom izvornom obliku, bez amandmana kojeg je predložila Ukrajina.

Nacrt rezolucije izradio je Michele Nicoletti, koji se smatra najvjerojatnijim kandidatom za predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, a trebao bi preuzeti ovu dužnost već u siječnju.

Prema tiskovnim agencijama, usvojenom rezolucijom PACE zabranjuje produljenje sankcije nametnutih Rusiji bez suglasnosti svih država članica Vijeća Europe. Zbog ove odredbe će se izuzetno teško moći produljiti sankcije protiv Rusije, budući da postoje mnoge zemlje članice Vijeća Europe koje nisu zadovoljne sankcijama, kao ni njihovim političkim i ekonomskim učinkom.

Mehanizam za primjenu ovih odredbi PACE će razraditi u narednim mjesecima. Ako sankcije ne budu ponovno produljene, možemo očekivati da će Moskva početi povlačiti protumjere nametnute europskim zemljama.

Podsjetimo da je tijekom sjednice u Strasbourgu predsjednik Ukrajine Petro Porošenko održao dugački govor, koji je kritizirao prijedlog češkog predsjednika Miloša Zemana, koji je prethodno predložio Ukrajini da za brzo rješavanje pitanja Krima kao naknadu od Rusije dobije novac ili energente.

Osim toga, Porošenko se morao braniti od oštrih kritika više čelnika europskih zemalja zbog ukrajinskog "Zakona o odgoju i obrazovanju", koji ukida prava manjinama školovanje na materinjem jeziku, zbog čega je dio delegata napustio sjednicu tijekom njegovog govora.

Podsjetimo, Vijeće Europe nije Vijeće Europske unije i međunarodna je organizacija koju čini 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.

Sjedište organizacije je u Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici, gdje se održavaju sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo vladavine prava, višestranačku demokraciju i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim građanima.

Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije, iako je zbog političke težine i broja zemalja članica EU primjetan veliki utjecaj Bruxellesa.

Vijeće Europe čine dva glavna tijela, Odbor ministara i Parlamentarna skupština, te tri institucije: Europski sud za ljudska prava, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe i Povjerenik za ljudska prava. Parlamentarna skupština je savjetodavno tijelo. Njezine članove određuju nacionalni parlamenti. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti. Na taj su način vlade, nacionalni parlamenti te lokalne i regionalne vlasti zasebno predstavljene.