Jedan od zločina počinjenih od strane osuđenika je davanje adresa i osobnih podatka osoblju Mossada o 30 iranskih dužnosnika koji rade u vojsci i na nuklearnim istraživačkim projektima, uključujući i podatke o ubijenim nuklearnim znanstvenicima Shahriariju i Ali-Mohammadiju, izjavio je tužitelj Abbas Jafari Dolatabadi, što je dovelo do ubijanja iranskih znanstvenika.
Osuđenik je imao brojne sastanke s najmanje osam Mossadovih obavještajnih časnika, pružajući im povjerljive informacije o vojnim objektima i aktivnostima iranske Organizacije za atomsku energiju, rekao je tužitelj Dolatabadi.
Posljednjih nekoliko godina je ubijeno nekoliko iranskih nuklearnih znanstvenika, uključujući Massouda Ali Mohammadija (siječanj 2010.), Majida Shahriarija (studeni 2010.), Dariusha Rezaeia Nejada (srpanj 2011.) i Mostafu Ahmadija Roshan (siječanj 2012).
Nekoliko dana nakon ubojstva Ali-Mohammadija, iransko Ministarstvo obavještajnih djelatnosti je uhitilo je Majida Jamalijaa Fashija, koji je kasnije priznao da je ubio Ali-Mohammadija po nalogu Mossada. Za sva ova ubojstva iranski dužnosnici drže da su ih organizirali i skrivili CIA i Mossad.
U presudi se navodi kako je osuđenik davao informacije Mossadu u zamjenu za novac i dobivanje prebivališta u Švedskoj, ali je uhićen prije bijega.
Times of Israel, koji je također prenio vijest, piše "kako Iran povremeno objavljuje slične presude, ali da sudbine osuđenih ostaju nepoznate".
Amnesty International se žali da je Ahmadreza Djalal, kako se zove osuđenik, imao nepravedno suđenje i traži njegovo puštanje na slobodu.
Ahmadreza Djalal je uhićen u travnju 2016. i priznao je što mu se stavlja na teret.
Amnesty International tvrdi kako je Djala optužbe priznao pod pritiskom i da ga Teheran obvezno mora pustiti na slobodu.
"Nikad se nije pojavio nikakav dokaz koji bi pokazao da je on išta drugo nego akademik koji je mirno vršio svoju profesiju. Ako je osuđen, onda je osuđen za mirno ostvarivanje svojih prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja, uključujući i njegov akademski rad, zbog čega ga vlasti moraju odmah i bezuvjetno pustiti i poništiti sve optužbe protiv njega", stoji u priopćenju Amnesty Internationala.
Ovo nije prvi put da se Amnesty International zalaže za prava terorista i zločinaca. Najeklatantniji primjer je bio onaj Ahmeda Čatajeva, kojeg je godinama kao političkog disidenta branio Amnesty International.
Čatajeva godinama traže ruske vlasti zbog terorizma. On je uspio pobjeći u Europsku uniju, gdje mu je odobren azil i tako je izbjegao izručenje zbog optužbi za terorističke akcije koje je počinio kao militant u Drugom čečenskom ratu između 1999. i 2000. godine, kada je izgubio ruku. Ahmed Čatajev se smatrao bliskim suradnikom Doku Umarova, nekada najtraženijeg terorista u Rusiji, a 2003. Čatajev dobiva azil u Austriji, tvrdeći "kako je izgubio ruku tijekom mučenja u ruskim zatvorima".
Ukrajina ga je uhitila 2010. godine, ali je izručenje spriječio Amnesty International, tvrdeći "kako će u Rusiji imati nepravedno suđenje".
"Ako se isporuči ruskim vlastima, mogao bi se suočiti nepravednim suđenjem i bit će u opasnosti od mučenja i drugih zlostavljanja, kojima će ruske vlasti iz njega izvući priznanje", poručio je Amnesty International tadašnjim vlasima u Kijevu.
Nakon toga se Čatajev pridružio teroristima "Islamske države" i prošle godine organizirao teroristički napad na zračnu luku "Kemal Atatürk" u Istanbulu u kojem je ubijeno 48, a ranjeno 238 osoba.
Komentari čitatelja
na naše novosti