U međuvremenu, dug Ukrajine i dalje raste. Prema najnovijim podacima, je premašio 74,68 milijardi dolara. Ipak, Europska unija i dalje izdvaja nepouzdani novac za različite reforme u zemlji.
London preporučuje da ukrajinske vlasti "provedu zemljišnu reformu i da poljoprivredno zemljište stave na tržište".
"Veliki, ali neproduktivni poljoprivredni sektor Ukrajine, postat će generator dugoročnog gospodarskog rasta", navodi se u dokumentu.
"Postoje neki znakovi da je ukrajinska vlada spremna za djelomično ukidanje moratorija na prodaju zemljišta do kraja 2017. godine", navodi se u izvješću.
Kraljevski institut je uvjeren da Kijev treba ubrzati gospodarske i političke reforme, te zamijeniti način poslovanja u više od tri tisuće poduzeća u državnom vlasništvu.
"Reforma također treba uključivati prodaju više od 10 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je sada u državnom vlasništvu i ima potencijal da značajno poveća proračun", također stoji u dokumentu.
Kijev bi u budućnosti trebao provesti i reformu pravosuđa.
"Zapadne zemlje moraju nastaviti vršiti pritisak na ukrajinsku vladu za provođenje reformi pravosuđa i istražiti slučajeve zlouporabe vlasti od strane visokih dužnosnika. To bi trebalo trajati sve dok se ne osigura nulta tolerancija prema svim oblicima korupcije", navode britanski "stručnjaci".
"Napredak u Ukrajini je vidljiv na mnogim frontama, iako je u stvarnosti situacija i dalje prilično prijeteća. Naime, nedovršene reforme mogu potkopati vjerodostojnost novih snaga i dovesti do frustracija među milijunima Ukrajinaca", pišu autori izvješća.
Nevladine organizacije trebaju podići novu političku i upravljačku klasu
U međuvremenu, London je siguran "kako treba nastaviti financiranje civilnog društva Ukrajine".
"Putem međunarodnih razvojnih programa bi zapadni partneri trebali pomoći ukrajinskim nevladinim organizacijama i novim političkim strankama, kao i sveučilištima i školama u podizanju nove političke i upravljačke klase", navodi se u dokumentu.
London smatra da bi "zapadni donatori trebali zahtijevati da više građana sudjeluje u njihovim donatorskim programima".
"Trebaju se financirati projekti koji će pomoći u izgradnji mreže civilne podrške. Osim toga, donatori trebaju promicati zaista djelotvorne projekte", navodi se u izvješću.
"Imamo i neprijatelja"
Autori izvješća nisu zanemarili rusko-ukrajinski problem. "Zapadna politika neaktivnosti ili, još gore, suživot s Moskvom na štetu Ukrajine može destabilizirati zemlju, jer je situacija još uvijek nestabilna i nesigurna", stoji u dokumentu.
Ipak, kako pišu njegovi autori, trenutna situacija je i prigoda za povećanje pomoći zapadnih zemalja.
"Zapad ni u snu ne smije dopustiti da ponovno bude poražen. Nema naznaka da je Vladimir Putin promijenio svoj kurs, stoga Zapad mora ostati neuništiv. Ukrajina je rubu i svaka zemlja ima priliku za pobjedu", tvrde autori teksta.
Komentar: Dok nas bombardiraju porukama da Rusija dolazi okupirati Ukrajinu i cijelu "demokratsku" Europu, jedna bitna stvar koju mediji i političari na Zapadu preskaču jest činjenica da su Ukrajina i Europa već odavno okupirane, a svaku demokraciju u Ukrajini i Europi sprečavaju same SAD i njihovi europski "partneri".
Važno je napomenuti da ni sama Europska unija ne vjeruje da se može nositi s vladom sadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. Stoga bi Europa trebala prestati davati novac Kijevu, ako Ukrajina ne uspije iskorijeniti korupciju u zemlji, što je prethodno navedeno u Bruxellesu u studiji koju je financirala Europska unija.
Komentar: Porošenko je došao na vlast zahvaljujući obojenoj revoluciji koju je organizirao SAD i onda optužio Rusiju da destabilizira Ukrajinu. Ukrajina će propadati i dalje sve dok se ne shvati ko je pravi neprijatelj, a onda će se okrenuti Rusiji, jer kada svi ostave Ukrajinu da propadne Rusija će pomoći.
"Tri godine od Maidana vodstvo Ukrajine nije ispunilo svoja obećanja u pogledu borbe protiv korupcije, pravosuđa, da vratiti red u području financiranja političkih stranaka i decentralizira javnu upravu. Carinska služba još nije reformirana, poduzeća su u državnom vlasništvu, a nisu privatizirana jer imovinska prava privatnih osoba nisu adekvatno zaštićena", kaže se u izvješću.
U dokumentu se tvrdi da je situacija u Ukrajini sada slična povijesti s Moldavijom, gdje vanjska politika EU nije uspjela.
"Europska unija mora učiniti sve što je moguće kako bi se u Ukrajini spriječilo ponavljanje moldavskog scenarija. Vodstvo Moldavije, unatoč ogromnoj političkoj i gospodarskoj potpori EU, nije uspjelo riješiti problem korupcije, čime je narušen ne samo ugled zemlje, nego i ugled Europske unije", pišu britanski "stručnjaci" .
Rastući dug
Državni dug Ukrajine je dosegao je već 74,68 milijardi dolara. Unatoč trenutnoj situaciji, Europska unija i dalje izdvaja novac za Kijev za provedbu reformi.
27. listopada je EU za provođenje reformi u zemlji Kijevu dodijelila tranšu neoporezivog kredita u iznosu od 89,5 milijuna eura.
"Potpisali smo dva sporazuma s Europskom unijom za ukupno 89,5 milijuna eura za provedbu sustavnih reformi", napisao je ministar ekonomskog razvoja i trgovine Stepan Kubiv.
Međutim, zanimljivo je da je London, koji sugerira da Zapad izdvoji više novca za Kijev, sam više puta odbio financirati ukrajinsku vladu.
"U vrijeme kada zemlje u Europi i dalje moraju donositi teške odluke da bi se nosile sa svojim deficitima, Europska komisija ne bi trebala pitati europske porezne obveznike dodatna sredstava", 2014. godine je situaciju u Ukrajini komentirao službeni predstavnik britanske vlade.
No, ako promatramo izvješće u kontekstu "prijedloga" za prodaju 10 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta i stvaranja "povoljnih" okolnosti i uvjeta za privatizaciju tisuće državnih poduzeća u Ukrajini, London kao da je pronašao magičnu formulu kako smanjiti državni dug i odakle namaknuti sredstva za provedbu "strukturnih reformi", eufemizam kojeg svatko iole ozbiljan tumači kao legalizaciju pljačke i ukidanja socijalnih prava širokim slojevima stanovništva.
Ako se Petro Porošenko i njegova vlada odluče poslušati ovaj savjet, kratkoročno će biti na dobitku, što je uvijek bio slučaj u pretvorbi i privatizaciji, sve dok se imalo što prodavati. Onda, nakon nekoliko godina, najviše jednog desetljeća, može se reći da je Ukrajina kao država prestala postojati i od suvereniteta su joj ostali samo zastava i grb, himna i samo formalno mjesto suverene države u Ujedinjenim narodima.



Komentar: Američki politikolog i ekonomista Pol Krejg Roberts smatra da Ukrajinu čeka sudbina Grčke