"Ukrajina mora čekati pravi trenutak i napasti Rusiju, ali prije mora oslabiti zemlju iznutra", rekao je zastupnik Vrhovne Rada Andrej Biletskij za NewsOne. Odgovarajući na pitanje kako će završiti sukob na jugoistoku Ukrajine, bivši zapovjednik neonacističke bojne, danas pukovnije Azov, kaže "kako je kriminalni postupak ujedinjenja Krima i Rusije proveden u razdoblju kada je Ukrajina bila oslabljena".

Ukrajina čeka pravi trenutak da napadne Rusiju, a u međuvremenu se zabavlja odstrelom civila Donbasa
Andrej Biletskij tvrdi da Kijev sada mora pritisnuti "bolne točke" Moskve i onda napasti.

"Na isti način Rusija mora biti oslabljena iznutra, a to je moguće, jer postoji mnogo unutarnjih nacionalnih, socijalnih i vjerskih problema. Postoje trenuci, postoje točke na kojima se može pobijediti", rekao je ukrajinski zastupnik.

Osim toga, Biletskij je pozvao da se Rusiju oslabi "geopolitički" i istovremeno ojača ukrajinska vojska, kako bi se tada napala susjedna država.

Parlamentarni zastupnik je istaknuo da je u odlučujućem trenutku moguć samo vojni način rješavanja problema.

"Diplomacija će biti potrebna kasnije, kako bi se zaključio dobar mir za pregovaračkim stolom", zaključio je Biletskij.

Kijev je još jednom optužio Moskvu da se upliće u poslove Ukrajine i prozvao Rusiju "agresorskom zemljom". Ruska strana odbacuje takve optužbe i Moskva je više puta izjavila da nije strana u unutarnjem ukrajinskom sukobu i nije uključena u događaje u Donbasu.

Život u bunkerima Donbasa iz vremena Hladnog rata

Naravno da je izjava ukrajinskog zastupnika znanstvena fantastika, ali umjesto Rusije se provode sustavni topnički napadi na Donbas, najviše na područje grada Donjecka i Gorlovke, nešto manje, iako redovito i na sjeverna područja Luganska iz smjera Stanice Luganska u kojoj je ukrajinska vojska rasporedila topništvo i artiljeriju koje je morala povući iza linije dogovorene Sporazumom iz Minska.

Za situaciju u Donbasu se zna reći da se radi o zamrznutom sukobu, što je nedavno u svom izvješću rekao i novinar Hrvatske televizije koji je posjetio područje Donjecke Narodne Republike,

Zapravo je riječ u permanentnom ratu "niskog intenziteta" protiv civila koji žive na liniji razgraničenja. Za vrijeme najvećih granatiranja se sele u polupoplavljene bunkere izgrađene još u vrijeme Brežnjeva, kada je Sovjetski Savez živio u stalnoj noćnoj mori atomskog napada. Iznova su otvoreno kada su počele prve borbe 2014. i još uvijek su jedino sigurno utočište za civile koje je službeni Kijev proglasio separatistima i teroristima

Lokalne milicije, bolje rečeno armije Donjecka i Luganska, njima se ne služe i imaju svoju vojnu infrastrukturu.

Krajem ovog ljeta su ratni reporteri talijanskog neovisnog portala Occhi della Guerra posjetili jedan od ovih bunkera na zapadu Donjecka i potvrdili kako ukrajinska vojska granatira svakodnevno, počinje pucati oko šest poslijepodne i vatra se otvara cijelu noć. Samo tijekom dana se može reći da bude malo razdoblja "primirja".

U međuvremenu zapadni mediji imaju svoju istinu. Jedna od njih je i hrvatska verzija situacije na istoku Ukrajine, iako su se samo nekoliko kilometara zapadnije od središta Donjecka mogli snimiti prizori koje su objavili neovisni novinari, koji se u pravilu ne prenose u državnim medijima.

"Rat na istoku Ukrajine i ruska pomoć separatistima uzrok su najvećeg pogoršanja odnosa između Rusije i Zapada još od vremena hladnog rata. Rusiji su zbog miješanja u sukob uvedene sankcije, a dvije separatističke regije proglasile su neovisnost, i uz rusku pomoć već tri godine funkcioniraju odvojene od ukrajinske vlasti. Separatističko uporište Donjeck oblijepljeno je jumbo plakatima koji slave poginule heroje pobune, a gotovo sve veze s Ukrajinom su prekinute. Imaju vlastitu putovnicu koja vrijedi samo u Rusiji, registarske pločice, a i valuta je ruska", iz Donjecka javlja HRT.

"O žestini bitke za Donjeck svjedoči zračna luka. Nekoć ponos grada, suvremeno zdanje sagrađeno za Europsko prvenstvo, tri godine poslije pretvoreno je u ruševinu. Spartak, prigradsko naselje Donjecka, blizu je prve crte, mnoge kuće su srušene, a stanovnici bez struje i vode. Donjeck ne bi opstao bez ruske vojne i financijske pomoći. Iz Rusije stalno dolaze humanitarni konvoji, a o vojnoj pomoći malo se zna. U samoproglašenoj republici prosječna plaća je upola manja nego u ostatku Ukrajine, samo 100 dolara. Ukrajina Donbas smatra svojim okupiranim teritorijem. Mnogi nisu htjeli prihvatiti život pod novim vlastima. U naselju kod Slavjanska već tri godine žive izbjeglice iz Donjecka. Glavni razlog zbog kojeg se ne vraćaju, kažu, je politički - ne žele živjeti pod Rusijom. Takozvana Narodna Republika Donjeck ustrojila je svoje državne institucije - vladu s ministarstvima, vojsku, policiju, carinu, televiziju. Sporazum iz Minska koji je predviđao integraciju Donjecka i Luganska u Ukrajinu nikada nije proveden i ondje malo tko vjeruje da je moguć povratak na staro, odnosno da će Donjeck i Lugansk ponovno biti dio Ukrajine. Čini se vjerojatniji scenarij još jednog zamrznutog sukoba na području bivšeg SSSR-a", ovim se završava prilog HRT-a, bez jasne naznake koji su to civili čije su kuće srušene, tko je bez vode i struje i tko svakodnevno živi pod kišom projektila ukrajinske vojske.