© Tanjug
Protuvladine demonstracije u Iranu traju četvrti dan. Sve je počelo u četvrtak, 28. prosinca, u gradu Mashhadu u sjeveroistočnom dijelu Irana. Uzrok izlaska ljudi na ulice bio je porast cijena u nekoliko pokrajina. Međutim, prosvjedne akcije su se brzo proširile diljem zemlje, a ekonomske zahtjeve su zamijenile želje prosvjednika za političkim promjenama u zemlji.
Prema nekim izvješćima, tijekom prosvjeda su neki palili slike vođe Islamske revolucije iz 1979. godine, ajatolaha Homeinija, aktualnog predsjednika Hasana Rohanija i zapovjednika elitnih Quds snaga iranske revolucionarne garde, generala Qassema Sulejmanija, tražeći svrgavanje aktualne vlade i povlačenje iranskih oružanih snaga, posebno Revolucionarnim garde, iz drugih država.
Uzevši u obzir popularnost predsjednika Hasana Rohanija, koji predstavlja reformske snage u zemlji i status idola kojeg u zemlji uživa general Suleimani, ovi su prosvjedi prilično čudni.
SAD i Izrael su poraženi u Siriji, Iraku i Jemenu i moraju pokušati udariti Iran iznutra
Vojni stručnjak Boris Rožin je na svom blogu pokušao pojasniti što se događa u Iranu, podsjećajući da se slično prije nekoliko godina dogodilo u Bengaziju u Libiji i sirijskim gradu Homsu.
"Prema tome, ako IRGC i snage sigurnosti ne preuzmu kontrolu nad situacijom, postoje rizici reprize libijskog i sirijskog scenarija u Iranu, a to znači sljedeće brdo leševa", rekao je Rožin.
Istovremeno napominje kako se prosvjedi "nevjerojatno podudarali" s američkim i izraelskim mjerama koje su Sjedinjene Države i Izrael najavili protiv iranskog utjecaja.
"Nemoguće je suzbiti iranski utjecaj u Siriji, Iraku i Jemenu, gdje je Iran u očitoj prednosti, stoga se na situaciju pokušava utjecati iznutra, iskorištavajući prednost objektivnih ekonomskih, društvenih i političkih problema iranskog društva. Glupo je reći da ti protesti nemaju objektivnu pozadinu. Naravno da ona postoji. Posljedice sankcija i rat kojeg Iran vodi nesumnjivo utječu na iransko gospodarstvo. Jednako je glupo poricati da iranski protivnici ne pokušavaju iskoristiti te probleme", dodao je Boris Rožin.
Podsjetimo da je podršku "dobrim ljudima Irana koji žele promjenu" dao američki predsjednik Donald Trump. On je na svom Twitteru objavio niz poruka u tom smislu.
"Mnoga izvješća o mirnim prosvjedima iranskih građana govore da su bili potaknuti zbog korupcije režima i rasipanjem bogatstva zemlje za financiranje terorizma u inozemstvu. Iranska vlada mora poštivati prava svojih naroda, uključujući pravo na slobodno izražavanje. Svijet gleda!", napisao je Trump na Twitteru."Cijeli svijet razumije da dobri Iranci žele promjene, a osim ogromne vojne moći Sjedinjenih Država, iranski narod se najviše boji njihovih vođa", napisao je američki predsjednik u drugoj poruci.
"Despotski režimi se ne mogu se tolerirati zauvijek i doći će dan kada će se iranski narod suočiti s izborom. Svijet gleda!", poručio je lider Bijele kuće.
Viši savjetnik u ruskom Centru za arapske i islamske studije pri Institutu za orijentalne studije, Boris Dolgov, komentirao je podrijetlo nemira u Iranu.
"Izvješća zapadnih medija o navodnim masovnih skupovima i prosvjedima u Iranu se nastavljaju, ali ovdje moramo reći da su odmah nakon tih vijesti uslijedile Trumpove izjave. Također je bilo i nekoliko demonstracija pred veleposlanstvima Irana u nekoliko europskih zemalja. Situacija sliči akcijama Zapada koje su prethodile početku "Arapskog proljeća" u Libiji i Siriji", rekao je Dolgov.
Prema mišljenju stručnjaka, zapadni mediji su pokrenuli ciljanu informativnu kampanju kako bi eliminirali ili barem destabilizirali iransko vodstvo koje im se ne sviđa.
"Treba napomenuti da ovi mediji poduzimaju ono što žele u stvarnosti, budući da su demonstracije u Iranu, koje se uistinu događaju, male. Prema različitim izvorima, bilo je nekoliko desetaka ljudi u Teheranu, dok su u drugim gradovima prosvjedne akcije bile nešto masovnije. Postoje izvješća o slučajevima spaljivanja, pokušaja napada na sjedišta paravojne organizacije Basij, koja podupire sadašnje vodstvo Irana", dodao je Dolgov.
Međutim, stručnjak smatra da prosvjedne akcije nisu masovne naravi i nisu podržane od strane značajnog dijela stanovništva zemlje.
"Većina stanovništva podržava vodstvo. To se vidjelo u odgovoru, kada su organizirane demonstracije potpore iranskim vlastima. Štoviše, po brojnosti su bile mnogo veće od ovih prosvjeda. Na njima je sudjelovalo na desetke tisuća ljudi", rekao je Boris Dolgov.
Napomenuo je da se iransko društvo po svojoj strukturi razlikuje od društava Libije i Sirije prije 2011. godine.
"Iranske vlasti su stvorile dovoljno snaga u društvu koje podržavaju njihove politike. Na primjer, organizacija Basij je istovremeno javna i vojna organizacija koja podržava vlast u Iranu. Ima više od 10 milijuna ljudi. Dio Basija su i paravojne skupine, koje po potrebi mogu biti naoružane, posebno kada postoje aktivnosti usmjerene protiv vlade", rekao je stručnjak.
Dolgov uopće ne sumnja da je prosvjede isplanirao i da njima upravlja Zapad, što potvrđuje i neposredna podrška zapadnih vođa prosvjedima.
"Ali je situacija drugačija u usporedbi s onom u Libiji i Siriji. U Iranu, naravno, postoje socijalni i ekonomski problemi, što je negativni čimbenik zbog kojeg je dio populacije nezadovoljan. No, ne bih rekao da aktualne prosvjedne akcije ozbiljno prijete stabilnosti Irana", zaključio je Boris Dolgov.
Komentari čitatelja
na naše novosti