Moguć prekid odnosa između SAD-a i Rusije u 2018. – Kako će se postaviti EU?
Izbori za Kongres u Sjedinjenim Američkim Državama se po pravilu trebaju održati 6. studenoga. Ovi će se izbori održati usred mandata predsjednika Donalda Trumpa. Birat će se svih 435 kongresmena u Zastupničkom domu i 33 od 100 mjesta u američkom Senatu. Također će se birati savezni guverneri i brojni drugi državni i lokalni dužnosnici.

Kao što je poznato, bez ikakvih dokaza se tvrdi da je Rusija "kriva" što je za predsjednika 2016. neočekivano izabran Donald Trump. Istraga "Russiagate" i medijski napisi u "ruskom uplitanju" u predsjedničke izbore su počeli zamarati obične Amerikance, iako je to još uvijek glavna tema u svim medijima.

Kako bi se "osvježila" ova gotovo paranoidna i šizofrena retorika, polako se u drugi plan počinje gurati istraga o "razini ruskog uplitanja" u izbore 2016. i prelazi se na širenje straha i upozoravanje javnosti na utjecaj "svemoćnog Kremlja" na predstojećim važnim izborima za SAD krajem ove godine.

"Rusija je danas jača nego ikad. Međutim, ako se bude uplitala u predstojeće američke izbore, nepovratno će narušiti njezine odnose s Washingtonom", upozorenje je američkih zastupnika na zatvorenom sastanku kojeg je priopćio američki veleposlanik u Rusiji Jon Huntsman.

Govoreći na zatvorenom sastanku s američkim zakonodavcima, američki veleposlanik u Rusiji Jon Huntsman je rekao da će Kremlj, ako pokuša intervenirati u američkim izborima 2018. godine, okončati odnose između dvije zemlje.

Prema izvoru koji je bio prisutan na tom sastanku, Huntsman je jasno govorio o "ruskoj intervenciji" u američkim izborima 2016. godine. Prije nego će preuzeti dužnost veleposlanika u Moskvi, Jon Huntsman je bio guverner savezne države Utah, stoga je posebno zabrinut za ishod predstojećih izbora 2018. koji će se održati na lokalnoj razini.

"Ne mislim da će Rusija to učiniti. Međutim, Putin vjerojatno nikada nije bio jači", piše novinar Andrew Desiderio, koji je citirao riječi američkog diplomata.

Kako tvrdi izvor novinara, koji za The Daily Beast, Real Clear Politics i BBC News prati zbivanja u američkom Kongresu, objavljivanja bilješki, "ton Huntsmana je na ovom sastanku bio radikalno drugačiji od linije koje se drži Donald Trump, koji štiti Rusiju i odbija priznati ulogu Moskve u njegovom izboru".

Huntsmana nije izravno komentirao rad američkog predsjednika, ali je uvjeren kako pitanje intervencije na izborima treba postaviti na svim sastancima s ruskim dužnosnicima, iako su oni zanijekali bilo kakav ruski utjecaj na američkim izborima.

Andrew Desiderio piše kako je njegov sugovornik, koji je bio prisutan na sastanku, bio impresionirani oštrinom Huntsmana. Na tom je sastanku također rekao da će Trumpova administracija do 29. siječnja morati sankcionirati one pojedince i tvrtke koje posluju s ruskim obavještajnim i obrambenim sektorom.

Dužnosnik je priznao kako će novi krug sankcija nesumnjivo uzrokovati dodatnu napetost u odnosima Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ako američke sankcije ne dosegnu razinu učinkovitosti, prestat će biti učinkovit alat i nitko više neće brinuti o njima.

Uvođenje jednostranih američkih sankcija zbog prethodnog uplitanja i kao upozorenje zbog mogućih ruskih aktivnosti uoči izbora 6. studenog ove godine je vjerojatno već dogovoreno i može se smatrati svršenim činom. Hoće li se to dogoditi 29. siječnja ili nekog drugog datuma potpuno je nevažno. Ono što je zabrinjavajuće je stav Europe o tom pitanju.

Europska unija, iako ne svi europski čelnici, nije oduševljena proširivanjem sankcija na vlastitu štetu, budući da SAD i Rusija imaju malu razinu suradnje i trgovinske razmjene, što se ne može reći za odnose Europske unije i Rusije.

Prije i tijekom svog predsjedanja Donald Trump nije posebno naglašavao svoju predanost obrani europskih saveznika. Nazvao je NATO pakt "zastarjelim" i odbio je podržati najvažniji članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji jamči međusobnu obranu. Međutim, kasnije je pod pritiskom odustao od ovog stava.

Državni tajnik Rex Tillerson je morao uvjeriti nervozne saveznike kako je Trump "oštroumno predan europskoj sigurnosti".

Nakon toga je Trump objavio novu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj je Rusija navedena kao "revizionistička sila". Ne spominje se nikakvo povlačenje američkih snaga iz Europe. Štoviše, strategije nacionalne sigurnosti ide u smjeru sukoba, a ne povlačenja ili popuštanja napetosti.

"Sučeljavanja s Rusijom, Kinom i Sjevernom Korejom zahtijevaju od Sjedinjenih Američkih Država da preispita svoju politiku iz protekla dva desetljeća. Naime, politika temeljena na pretpostavci da će suradnja s protivnicima i njihovo uključivanje u međunarodne institucije i globalnu trgovinu ove zemlje pretvoriti u benigne aktere i pouzdane partnere se najvećim dijelom pokazala lažnom", navodi se u dokumentu.

Logično je zaključiti da će SAD nastaviti istim kursom u odnosima, iako neki dužnosnici izražavaju sumnju da sankcije protiv Rusije mogu doseći razinu učinkovitosti. Međutim, izbori 2018. će biti dobar izgovor za novi val histerije o "ruskom uplitanju", bez obzira na rezultate.

Američki veleposlanik u Rusiji Jon Huntsman je već najavio jedan od razloga koji će ponovno rasplamsati antirusku histeriju u Sjedinjenim Američkim Državama, čak i "potpuni prekid odnosa između dvije zemlje, ako se Rusija odluči intervenirati na predstojećim izborima".

U tom slučaju će svijet ući u razdoblje neizvjesnosti i nestabilnosti kakva nije postojala ni za vrijeme Hladnog rata, čak ni za vrijeme Kubanske krize 1962 godine, kada je ipak bila otvorena "crvena linija" komunikacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza.

Europa će se, naravno, naći u najnepovoljnijoj situaciji i krajnje je vrijeme da se poduzmu konkretni koraci u odvraćanju "najvećeg saveznika" s kursa koji u propast vodi Europsku uniju i europski kontinent općenito, a ne SAD.

S one strane Atlantika će uskoro krenuti histerija o ruskom uplitanju u izbor kongresmena i senatora. Do javnosti će to pratiti, dio neće, a američka administracija će donositi vanjskopolitičke odluke koje obične Amerikance uopće ne zanimaju.

Problem je što su i brojne europske zemlje uvjerene u "moć Rusije da utječe na ishode izbora", što nas čini sudionicima ove histerije. Europski političari jednostavno ne žele priznati da su ljudi umorni od dvostranačkog sustava u poslijeratnoj zapadnoj Europi, danas diljem EU, u kojem se na vlasti smjenjuju takozvana "ljevica" i takozvani "demokršćani", koji se s vremena na vrijeme razlikuju o često nevažnim svjetonazorskim pitanjima, ali oko ključnih tema uvijek postoji konsenzus i nikada nije došlo do razmimoilaženja u mišljenjima i političkim stavovima.

Glavni cilj širenja histerije o "ruskom uplitanju" je suzbiti širenje novih ideja, jačanje stranaka i pokreta koji odstupaju od zacrtanog kursa i svi koji se usude razmišljati drugačije su "populisti", "obični demagozi bez političkog stvarnog programa" ili čak "ruski špijuni".

Dakle, antiruska histerija u Sjedinjenim Američkim Država dobiva novo ruho, ali se retorika vjerojatno neće razlikovati od one koju slušamo više od godinu dana. Kako će se postaviti Europa u mogućem prekidu odnosa između Moskve i Washingtona", što zvuči prijeteće, teško je prosuditi. Iskustvo govori da će Bruxelles slijediti diktat Washingtona, ali se sve više čuju i glasovi protivljenja, tako da je na ovo pitanje nemoguće dati konačni odgovor.