Hladni rat 2: Obavještajne službe SAD-a za 2019. traže 81,1 milijardu $
Sredinom veljače je američki predsjednik Donald Trump od Kongresa za troškove Pentagona za fiskalnu godinu 2019. zatražio 716 milijardi dolara, što je najveći proračun za "obranu" u povijesti.

Sada je za fiskalnu godinu 2019. zatražio i najveći iznos sredstava ikada dodijeljen američkim obavještajnim službama, koje su vlade navodno "zanemarivale" od 2007. godine.

Administracija Donalda Trumpa je za američke obavještajne operacije zatražila 81,1 milijardu dolara za fiskalnu 2019. godinu, koja počinje 1. listopada 2018. To je najveći iznos sredstava za obavještajne službe od kada je vlada počela upućivati takve zahtjeve 2007. godine, piše The Washington Times.

Od tih sredstava, 59,9 milijardi dolara će ići za Nacionalni obavještajni program (NIP), priopćio je u utorak ured direktora Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Država. Ovaj dio proračuna pokriva sve nevojne napore i uključuje sredstva za pružanje podrške američkim obavještajnim operacijama u inozemstvu.

Osim toga, uprava je za fiskalnu godinu 2019. zasebno zatražila 21,2 milijarde dolara za Vojni obavještajni program (MIP).

Ova proračunska komponenta pokriva obavještajne aktivnosti Pentagona, uključujući programe koje provode jedinice poput američkog Zapovjedništva specijalnih operacija i Pomorske obavještajne službe.

Ukupno je zatraženo 81,1 milijardu dolara, što je porast od 3,4% u usporedbi sa 78,4 milijarde dolara koje je uprava Donalda Trumpa za ovu stavku dobila za fiskalnu 2018. godinu.

Nema sumnje da se novi Hladni rat koristilo kao argument za povećanje proračuna američkih obavještajnih službi.

Američke obavještajne agencije imaju konkretan interes u brojnim optužbama protiv Rusije, ali i Irana, Sjeverne Koreje i Kine, što bi moglo rezultirati astronomskim proračunom za sljedeću fiskalnu godinu.

Američke obavještajne službe su vodeće u širenju priča u navodnom ruskom uplitanju u američke predsjedničke izbore i nepostojećim agresivnim namjerama Irana, samo kako bi povećale svoj proračun. To je priznao i William Binney, bivši tehnički direktor američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).

Binney je istaknuo "kako nekoliko članova Kongresa, uključujući i demokrate i republikance, pokušavaju pokrenuti novo poglavlje Hladnog rata, što bi pomoglo vojno-industrijskom sektoru i obavještajnim službama zemlje da dobiju više novca".

Bivši direktor Nacionalne sigurnosne agencije je rekao kako bi početak "Hladnog rata 2" značio da će se milijarde dolara iz džepova američkih građana koristiti za plaćanje novog oružja, novih tehnologija, špijuniranje i plaćanje više doušnika.

Stoga američke obavještajne agencije imaju konkretan interes u iznošenju optužbi protiv ruske i drugih vlada odmetničkih država. Naravno, Moskva je na prvom mjestu.

Međutim, američke službe, umjesto da daju konkretne podatke, spekuliraju, proizvode i preuzimaju podatke od drugih i za to će vrlo vjerojatno dobiti 81,1 milijardu dolara. Nije loše za nekoliko glupih napisa u medijima, koji se ponavljaju unedogled ili izvješće Ureda državnog ravnatelja za obavještajnu djelatnost SAD-a (ODNI), koji je 6. siječnja ove godine objavio izvješće pod nazivom "Evaluacija ruskih aktivnosti i namjera na nedavnim američkim izborima" u kojem nema konkretnih dokaza, primjera ili pojedinosti, a cijeli dokument sadrži 25 stranica koje izgledaju kao zbirka članka nekoliko američkih dnevnih listova.