Kao što je navedeno, 12. ožujka je Vijeće EU do 15. rujna 2018. godine produljilo restriktivne mjere, koje se sastoje od zamrzavanje imovine i zabrane putovanja u Europsku uniju za 150 fizičkih lica i 38 tvrtki. Odluka je opet donesena "zbog podrivanja ili ugroze teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine".
Vijeće obavještava da će relevantni normativni akti biti objavljeni u Službenom listu EU 13. ožujka.
Političku odluku o proširenju trenutnog paketa sankcija, koji istječe 15. ožujka, veleposlanici svih 28 država članica EU su prihvatili 21. veljače.
U ponedjeljak je zamjenik predsjednika Europskog parlamenta Fabio Massimo Castaldo rekao kako će zemlje Europske unije koje se ne slažu s politikom sankcija protiv Rusije morati posegnuti za vetom u Vijeću Europe. Prema njegovim riječima, antiruske sankcije su izazivale ozbiljnu štetu malim i srednjim poduzećima u Italiji i Europi, kao i trgovinskim i gospodarskim odnosima između Europske unije i Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je rekao da ciljevi koje je sebi postavio Zapad, namećući sankcije protiv Ruske Federacije, besmisleni i štetni. Čelnik ruske države je naglasio da sankcije štete svima.
Službena predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Maria Zaharova, komentirala je odluku o produljenju sankcija EU protiv ruskih građana i tvrtki.
"Ako bude slijedila reakcija s naše strane, to će sigurno biti objavljeno. Stručnjaci bi trebali raditi na ovom pitanju", rekla je predstavnica ministarstva vanjskih poslova.
Iako su se tijekom rasprave u Europskom parlamentu dan ranije čule brojne izjave o tome kako su sankcije neučinkovite i stoga ih je potrebno ukinuti, Vijeće EU se pri donošenju odluke držalo obveze prema "savezniku", Sjedinjenim Državama, koje su upravo nametnule carine za europski čelik i aluminij. Dakle, imamo paradoksalnu situaciju, koje su svi svjesni, ali se nitko ne usudi reći istinu ili posegnuti za pravom veta pri glasanju.
Naime, opseg i sektore u sankcijama protiv Rusije prije svega diktira Washington, a Vijeće Europske unije samo papagajski ponavlja argumente gospodara s one strane Atlantika.
Europa ili ne razumije ili ne želi shvatiti da Rusija, kao što je više puta naglašeno u Moskvi, nije strana sukoba u Donbasu. Nema raspoređene redovne trupe, zrakoplovne snage i oklopno-mehanizirane divizije. O dragovoljcima je nepotrebno trošiti riječi, jer je poznato da ih je bilo, da ih još uvijek ima i da će ih biti i više ako oružani sukob eskalira. No, dijelovi Oružanih snaga Ruske Federacije ne sudjeluju u sukobu na istoku Ukrajine, što vrlo dobro zna OESS, koji je tamo prisutan i to se navodi u njegovima izvješćima.
Glavni poticaj za sankcije daje prvenstveno Washington. Vijeće Europske unije naknadno samo poduzima iste ili slične korake. Osim toga, formulacija produljenja tih sankcija govori o pogrešnoj percepciji situacije u Ukrajini.
Naime, kako bi se stabilizirala situacija i došlo do ukidanja sankcija, trebali bi se provesti Sporazumi iz Minska, a to je nemoguće nakon što je Kijev nedavno usvojio takozvani Zakon o reintegraciji Donbasa. Dakle, glavni krivac za ometanje njihove provedbe je Kijev. Stoga ne treba ni čekati ukidanje antiruskih sankcija i gubiti vrijeme na tu temu, iako je primjetno kako se stav prema ovom pitanju na Zapadu očigledno mijenja.
Komentar: Zakonom o reintegraciji Donbasa" Kijev minirao Sporazum iz Minska: Da li će se njegovom usvajanju usprotiviti Washington i Bruxelles?
"Zakon o reintegraciji Donbasa", koji neodoljivo podsjeća, ali samo po imenu, ne i sadržaju, zakon kojeg je hrvatski premijer Plenković pojašnjavao ukrajinskom kolegi Grojsmanu, zapravo se ne razlikuje od ostalih ukrajinskih zakona koji se odnose na ruski Krim i nepriznate republike. On po tom pitanju ne mijenja ništa i potvrđuje ono što je očito, a to je da Kijev ne namjerava učiniti ništa od dogovorenog u Minsku i nije spreman prihvatiti posljedice poraza u ratu u Donbasu.
Stoga se o njemu može raspravljati kao i čisto propagandnom dokumentu, ali samo s jedne točke gledišta. Naime, ako je zakon inicijativa Kijeva, može ga se zanemariti. Ali ako zakon podrže i njegovom usvajanju se ne usprotive Washington i Bruxelles,budući da je Sporazum iz Minska jedini dokument kojega je usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, to znači da su SAD i EU pokrovitelji ove inicijative i da im je cilj sučeljavanje s Rusijom na teritoriju Ukrajine.
Poslovna zajednica je odavno shvatila da su sankcije udar na europsko gospodarstvo i ne koriste poslovanju. Mnoge zemlje, poput Italije, Francuske i Češke, su protiv njih, ali na kraju ipak glasaju za još jedan krug produljenja, pa za još jedan i još jedan...
Kao što smo naveli, potpredsjednik Europskog parlamenta Fabio Massimo Castaldo je pozvao zemlje Europske unije koje se ne slažu s politikom sankcija protiv Rusije da iskoriste svoje pravo veta kada je u pitanju njihovo proširenje. No, Vijeće EU je zanemarilo njegov poziv, a Državna Duma zna zašto.
Fabio Castaldo, aktivist od Pokreta 5 zvijezda u Italiji, uoči glasanja je rekao da sankcije ne igraju nikakvu pozitivnu ulogu u promicanju pragmatičnog rješavanja sporova koji su nastali između EU i Ruske Federacije.
"Moramo ponovno početi iskren pregovarački proces, tijekom kojeg bi jedna i druga strana iskreno izrazile svoje stavove i interese u igri. Tako se također može doprinijeti konačnoj de-eskalaciji sukoba u Ukrajini", rekao je Castaldo.
Zamjenik čelnika Europskog parlamenta je rekao da su sankcije izazvale veliku štetu trgovinskim odnosima Europske unije i Rusije, malim i srednjim poduzećima u Italiji i Europi, a korist od njih nema nitko.
"Mi ćemo se agresivno boriti kako bi bili sigurni zemlje shvate ovaj pristup i imaju hrabrosti da iskoriste svoj veto u Vijeću Europske unije", rekao je Fabio Castaldo, navodeći "da će na istoj valnoj duljini kao Italija biti i druge zemlje".
Podsjetimo da je na ovom glasanju glasovao predstavnik Renzijeve vlade u odlasku i da nova talijanska vlada tek treba biti formirana.
Nakon što je Vijeće EU produljilo sankcije za još šest mjeseci. Ruska Državna Duma je komentirala situaciju.
"Ako se sjetiti svega što je rečeno u Europi o besmislenim sankcijama i sukobu s Rusijom, da sve to nije bila samo retorika za sankcije bi ostali samo Poljska, baltičke zemlje i Bugarska", rekao je Odbora za međunarodne poslove Državne Dume Vitalij Milonov.
On je izjavio da je neovisnost Europske unije u donošenju odluka ograničena.
"Nacionalni interesi država članica Europske unije često se zanemaruju i ispred njih su interesi sjevernoameričkih partnera. I ovo je paradoks. Predstavnici Italije, nama prijateljske zemlje, žele tolerirati štetu nanesenu njezinom gospodarstvu antiruskim sankcijama. Talijani žele vratiti veze s Rusijom i proširiti uzajamno korisne odnose. Prije su Nijemci i Francuzi govorili isto. No, na žalost, razumni glasovi naših prijatelja u Europskom parlamentu su puno tiši i urlaju glasovi naših neprijatelja, koji ne proizvode ništa osim lažnog kavijara i papalina i koji su vođeni samo interesima svojih prekomorskih sponzora", rekao je Vitalij Milonov.
Milonov je također podsjetio da se sve odluke u Europskoj uniji donose kolektivno i postizanjem konsenzusa.
"Cijela generacija poljskih političara odrasla je na programima upravljanja institucijama za mlade koje je izradio američki State Department. Poljska, baltičke države i Švedska su zemlje čije je rukovodstvo jednostavna anomalija, poput životinje koju se natjera protiv Rusije. Bit će teško s njima graditi dijalog, iako je i to vjerojatno moguće. Uostalom, obični stanovnici baltičkih zemalja uglavnom shvaćaju da bi imali više koristi od dobrosusjedskih odnosa s Rusijom", zaključio je Vitalij Milonov.
Komentari čitatelja
na naše novosti