Sjeverni tok 2
Sjeverni tok 2
Unatoč činjenici da su njemačke kompanije i Savezna udruga plinskih operatera insistirali na izgradnji plinovoda "Sjeverni tok 2", koji bi udvostručio isporuke ruskog plina Njemačkoj i tu zemlju pretvorio u ključni tranzitni centar za distribuciju ruskog plina, te nakon izdavanja svih potrebnih dozvola za polaganje plinovoda u njemačkim vodama, kancelarka Angela Merkel je dala, blago rečeno, "čudnu izjavu", koju su u Rusiji shvatili kao ultimatum Berlina. Koliko je kancelarka Merkel bila ozbiljna, teško je procijeniti.

Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila je "kako nije moguće implementirati "Sjeverni tok 2" ako će to značiti prekid tranzita plina kroz Ukrajinu".

Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Petro Porošenkom, istaknula je kako će zbog "Sjevernog toka 2″ Ukrajina izgubiti svoju važnost kao tranzitna zemlja za plin".

Prema njezinim riječima, ona je na to već upozorila ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom telefonskog razgovora.

"Jasno sam rekla da je projekt "Sjevernog toka 2″ bez ukrajinskog tranzita nemoguće implementirati", rekla je Merkel.

Međutim, prekid tranzitna plina kroz Ukrajinu i jeste jedan od glavnih ciljeva izgradnje "Sjevernog toka 2", zbog čega Kijev prosvjeduje još od prvih dana naznake da će se plinovod izgraditi. Naime, Gazprom je 2019. Odlučio obustaviti tranzit kroz Ukrajinu i do danas nije izdano nikakvo priopćenje da se odustalo od te namjere.

Ukrajinski predsjednik Porošenko je u ponedjeljak u intervjuu za list Handelsblatt kritizirao njemačke političare zbog odobrenja izgradnje "Sjevernog toka 2".

Prema njegovim riječima, "Gazpromu bi bilo jeftinije da modernizira ukrajinske plinovode".

S druge strane, dodao je "kako će plinovod "Sjeverni tok 2" omogućiti Rusiji "ekonomsku i energetsku blokadu njegove zemlje".

Prošlog mjeseca je Ukrajina priopćila kako je nametnula sankcije bivšem njemačkom kancelaru Gerhard Schröderu, koji kao čelnik odbora ruske državne naftne tvrtke Rosneft promiče ruske interese.

Dominique Ristori, čelnik Uprave za energetiku Europske komisije, 6. travnja je izjavio kako Europska komisija neće podržati projekt "Sjeverni tok 2". Mnoge europske zemlje realizaciju ovog projekta vide kao prijetnju vlastitoj energetskoj neovisnosti. Finska je danas potvrdila kako je izdala konačnu dozvolu za izgradnju "Sjevernog toka 2" i za početak izgradnje plinovoda nedostaju još samo dozvole Danske i Švedske, ali ne za polaganje plinovoda u njihovim teritorijalnim vodama, nego u zoni ekskluzivnog gospodarskog pojasa.

Iz tvrtke "Nord Stream 2 AG" su priopćili da će postupci za dobivanje odobrenja u svim zemljama biti dovršeni u narednim mjesecima.

Direktor ruskog Instituta za energiju Sergej Pravosudov je izrazio mišljenje o izjavi njemačke kancelarke.
"Angela Merkel, prije svega, brani svoje interese, ali se pravi da joj je stalo do budućnosti Ukrajine. Međutim, apsolutno je jasno da ona brine o interesu svoje zemlje i njenih tvrtki. Bilo je važno pokazati da taj projekt nije usmjeren protiv nikoga, ali je ipak tranzit kroz teritoriju Njemačke prednost u smislu izravne isporuke i zarada od tranzita. Dakle, Merkel je zapravo rekla: "Mi gledamo na sebe, a neka se Ukrajina bori za svoj tranzit i neka stvoriti natjecateljske uvjete da konkurira projektu". "Sjeverni tok 2" je za Njemačku puno povoljniji nego tranzit preko ukrajinskog teritorija. Puno je jeftiniji, a Njemačka dobiva više plina, tako da Ukrajina poručuje kako će povećati tranzitne pristojbe. Svima je jasno da će Gazprom u tim uvjetima smanjiti tranzit kroz Ukrajinu. Mali tokovi kroz Ukrajinu će teći, ali će Gazprom pokušati smanjiti ove količine što je više moguće, jer za kompaniju takvo poslovanje jednostavno nije ekonomski isplativo", rekao je Sergej Pravosudov.
Ranije je glavni izvršni direktor Gazproma Aleksej Miller izjavio kako će tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu, nakon puštanja u rad turskih plinovoda i plinovoda "Sjeverni tok 2", biti smanjen na tek 10 do 15 milijardi kubnih metara godišnje. Tijekom 2017. je tranzit plina kroz Ukrajinu dosegao rekordni volumen od 93,5 milijardi kubnih metara, što je najveća količina u posljednjih osam godina.

Projekt "Sjeverni tok 2" podrazumijeva izgradnju dva kraka plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara plina godišnje i kroz Baltičko more bi povezao bi rusku obalu s Njemačkom.

Neke se zemlje oštro protive izgradnji, prije svega Ukrajina, koja se boji gubitka prihoda od tranzita plina i ali i Sjedinjenih Država, koje na europsko tržište energenata namjeravaju plasirati svoj ukapljeni plin.