Nicolas Maduro govori na televizijskoj konferenciji u Karakasu 25. siječnja.
© Carlos Becerra / Bloomberg
Nicolas Maduro govori na televizijskoj konferenciji u Karakasu 25. siječnja.
Ovaj tjedan svijet i većina ljudi u Venezueli su bili iznenađeni pojavom predsjednika Narodne skupštine Juan Guaidóa, zastupnika stranke Voluntad Popular, koji se proglasio privremenim predsjednikom Venezuele. Kao i sve u životu, ako nešto novo može izniknuti silom, mora se roditi zdravo, a korak koji je Guaidó učinio je najgori u novijoj povijesti zemlje. Osim toga, ova akcija koja neće proći bez posljedica koje će u bilo kojem razvoju situacije donijeti još više beznađa za milijune Venezuelanaca, kojima je dosta i toga što se radi njihovoj zemlji, ali i osjećaja da su od strane vodstva ostavljeni kao siročad.

Jučer kasno je predsjednik Nacionalne ustavotvorne skupštine objavio snimke nadzornih kamera i audio zapis kojim je dokazao da je prije uličnog prevrata Juan Guaidó došao na pregovore s njim u jednom od hotela u Caracasu, ali je Diosdado Cabello odbio njegove prijedloge i tražio da se spor vlade i oporbe riješi poštujući ustav i institucije. Time je zadao politički udarac Guaidóu, koji je insistirao da nikada nije pregovarao s Cabellom.

Nakon ponovne podrške Washingtona, jučer je Juan Guaidó ponovno pozvao vojsku da ga podrži, ali nije naišao na pozitivan odgovor.

Pozvao je časnike i vojnike da se distanciraju od vlade Nicolasa Madura, kojega je nazvao uzurpatorom. Cilj je unijeti nezadovoljstvu u redovima vojske i da dijelovi oružanih snaga stanu na stranu opozicije.

"Vidjet ćemo što oružane snage kažu kad vide da im taj uzurpator ne može čak platiti račune. Želim inzistirati na pozivu obiteljima vojnika i na njih same. Braćo, vrijeme je da budemo na strani ustava poštujemo narod Venezuele", rekao je jučer Juan Guaidó.

"Imat će važan test u sljedećih nekoliko dana, prvo sa svojim obiteljima i, naravno, pred Bogom, ali i svima onima koji su gladni i nemaju lijekove", rekao je oporbeni čelnik i kazao kako bi se vojska mogla pridružiti opoziciji kada shvati da ekonomska kriza s kojom se suočavaju djelo Madurove uprave.

Kada su ga izravno upitali hoće li tražiti neposluh od visokih i srednjih zapovjednika vojnog vodstva, Guaidó je rekao: "Vojne udare vojska provodi kada ne postoji ustav, a mi tražimo suprotno i da se pridržavaju ustava i konstituiraju vlast".

Guaidó je također istaknuo tri ključna zahtjeva prevratničkog pokreta, a oni su isti kao u svim "obojenim" i oružanim revolucijama:
  1. Prestanak uzurpacije.
  2. Tranzicijska vlada.
  3. Slobodni izbori.



Komentar: Imali su ih i nije bilo primjedbi međunarodnih promatrača u to vrijeme, Maduro je pobijedio.


Juan Guaidó je pozdravio potporu Sjedinjenih Država, Kanade i nekoliko zemalja Latinske Amerike i Europe koji su ga priznali za "vršitelja dužnosti predsjednika".

"Rekli smo, samo kad imamo međunarodnu potporu, mi ćemo poduzeti taj korak", kazao je Guaidó prije nego što je imenovao popis zemalja koje su mu izrazile potporu, uključujući SAD i neke zemlje Europske unije.

Na prijedlog Meksika i Urugvaja da posreduju u dijalogu između vlade Venezuele i oporbe, Guaidó je ponudu odbio i ostavio je "otvorena vrata za raspravu o tri navedena cilja u slučaju mogućeg pregovaračkog stola".

Također je obećao da će oporba nastaviti s prosvjedima narednih dana.

Guaidó je također prizvao "izvornu vlast" i pozvao sve oporbene zastupnike da promiču akcijski plan uvjeravanja vojske da podrži njihov cilj.

Izjavio je da američko veleposlanstvo u Venezueli neće zatvoriti svoja vrata i optužio Madurovu vladu da je ostavila tisuće Venezuelaca koji u Sjedinjenim Državama ovise o konzularnim procedurama. Podsjetimo, Maduro je naredio zatvaranje svih konzularnih ureda Venezuele u Sjedinjenim Državama zbog američke potpore Guaidóu.

Odbio je optužbe vlade Nicolása Madura i definiciju situacije kao državnog udara koji je protiv Venezuele orkestriran iz inozemstva.

"Bio bi državni udar ako bi me odveli u zatvor", rekao je Guaidó.

Associated Press: Smjena Madura je isplanirana u inozemstvu

Prije uličnog prevrata ranije ovog tjedna je Juan Guaidó tajno putovao u SAD, Kolumbiju i Brazil kako bi razgovarao o strategiji oporbe u borbi protiv Madurove vlade, tvrde izvori koje je kontaktirala agencija Associated Press.

Koalicija sedam latinoameričkih zemalja, koja je zajedno s Washingtonom odmah priznala Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika Venezuele, konsolidirana je tijekom nekoliko tjedana tajnih dijaloga koji su uključivali šifrirane poruke i tajna putovanja lidera oporbe u inozemstvo, otkriva AP, pozivajući se na nekoliko izvora uključenih u ove pregovore.

Prema riječima Antonia Ledezme, bivšeg gradonačelnika i bjegunca iz Venecuele, Guaidó je tajno putovao sredinom prosinca u SAD, Kolumbiju i Brazil kako bi dogovorio strategiju oporbe za organiziranje masovnih demonstracija koje su se trebale podudarati s predsjedničkom inauguracijom Nicolása Madura 10. siječnja. Kako ne bi privukao pozornost imigracijskih službenika, zastupnik je Venezuelu napustio kopnenim putem kroz Kolumbiju, potvrdio je još jedan anonimni opozicijski lider.

Izvori ističu da izgradnja konsenzusa između fragmentirane venecuelanske protuvladine koalicije nije bila laka zadaća. Opozicijski lider koji je govorio za AP je rekao da su, između ostalog, korištene duge sesije šifriranih tekstualnih poruka, dok je anonimni američki dužnosnik dodao da su korišteni i posrednici za slanje poruka oporbenom vođi Leopoldu Lópezu, političkom mentoru Juana Guaidóa.

Sa svoje strane, jedan latinoamerički diplomat iz Grupe Lima je naveo da, iako je tijekom sastanka u Bogoti Guaidó otkrio svoj plan da se proglasiti privremenim predsjednikom tijekom demonstracija 23. siječnja, suspenzija je trajala sve do sat vremena prije njegovog polaganja zakletve na ulicama Caracasa.

"Trump osobno je pokrenuo mnogo toga"

Izvori za AP također tvrde da je potpora Trumpove administracije bila ključna u odluci mnogih latinoameričkih zemalja da se izravno suprotstave vladi Venezuele.

Stoga je odlučujući trenutak bila izjava američkog predsjednika u kolovozu 2017. godine, kada za Venezuelu nije isključio vojnu opciju. Sljedećih tjedana je stanar Bijele kuće oštro kritizirao Madura u svom govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, a ispitivao je svoje savjetnike i neke vođe Latinske Amerike o eventualnoj vojnoj invaziji na latinoameričku zemlju.

"Čelnici regije su tada uvjereni da je Trump, za razliku od prethodnih američkih vlada, bio voljan djelovati", izjavio je Fernando Cutz, viši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Baracka Obame i Trumpa.

"Trump je osobno pokrenuo mnogo toga. Otkako je preuzeo dužnost, detaljno je u svakom razgovoru koje je imao s čelnicima Latinske Amerike spominjao Venezuelu", rekao je Cutz.

"Dana 4. siječnja, dan prije Guaidó preuzeo predsjedanje Narodnom skupštinom, ministri vanjskih poslova iz trinaest zemalja Grupe Lima su rekli da neće priznati novi mandat Madura, što Bijeloj kući nije ostavilo drugog izbora", izjavio je za američku agencije bivši američki dužnosnik i član Kongresa koji je bio u bliskom kontaktu s Vijećem za nacionalnu sigurnost.

Još jedan ključni igrač bila je Kanada, čija je ministrica Chrystia Freeland razgovarala s Guaidóm noć prije Madurove prisege i rekla mu da će mu ponuditi potporu svoje vlade ako se suprotstavi Maduru, rekao je jedan kanadski dužnosnik, prenosi AP i dodaje da su ostale zemlje koje su bile vrlo aktivne u procesu samoproglašenja Juana Guaidóa za predsjednika bile Peru, Brazil i Kolumbija.

SAD kao "humanitarnu pomoć" nudi novac kojeg Venezueli otima sankcijama

Kao što smo jučer naveli, američki državni tajnik Mike Pompeo je oporbi ponudio 20 milijuna dolara pomoći, što je tisućiti dio iznosa kojeg je Venezuela prošle godine izgubila zbog jednostranih američkih sankcija.

Washington je spreman Venezueli pružiti "humanitarnu pomoć" u iznosu većem od 20 milijuna dolara, izjavio je američki državni tajnik Mike Pompeo tijekom zasjedanja Organizacije američkih država (OAS), tijela pod kontrolom Washingtona, koje formalno okuplja "sve zemlje" Sjeverne i Južne Amerike.

Obavijest je pozdravio Juan Guaidó, samoproglašeni "predsjednik" te zemlje, koji smatra da je time počeo proces s "konkretnim rezultatima" za latinoameričku zemlju.

Financijska pomoć je odobrena usred jednostranih kaznenih mjera koje Sjedinjene Države provode protiv Venezuele. Vlasti u Caracasu su rekle da ih trenutna blokada Washingtona sprečava pristupu međunarodnim kreditima, raspolaganju financijske imovine i kupnji lijekova i hrane za stanovništvo.

Iz tog razloga su za međunarodnog analitičara Luisa Quintanu odobreni resursi dio su "provokacije" Bijele kuće s ciljem da se "proizvede unutarnji raskol u zemlji". Prema njegovom mišljenju, to je također dio plana u tijeku da se svrgne ustavna vlada Nicolása Madura.

Quintana se prisjeća drugih vremena, kada su SAD nudile milijune dolara kako bi "pomogle" Venezueli, ali ti resursi nikada nisu stigli u zemlju.

Venezuela je taj iznos izgubila samo u deviznom poslovanju

20 milijuna dolara koje je Pompeo ponudio su ekvivalent iznosa kojeg je Venezuela od srpnja 2017. do srpnja 2018. godine izgubila u zamjenskim komisijama za kupnju lijekova, koje su proizvod jednostranih prisilnih mjera, koje Washington naziva "sankcijama".

Prema riječima izvršnog tajnika Nacionalnog vijeća za ljudska prava Venezuele Larrya Devoa, resursi se gube zbog nemogućnosti kupnje u dolarima, što je dio sankcija koje je Washington nametnuo protiv Caracasa. Naravno, to je prije svega posljedica međunarodnog sustava naplate u američkim dolarima, koji još uvijek učinkovito može blokirati sredstva suverenih država ili ih prisiliti na alternativne mehanizme za čiju je uspostavu potrebno vrijeme i inozemni saveznici.

Nakon nametanja kaznenih sankcija Venezuela je prisiljena poslovati u drugim valutama, a provizije kod tih transakcija kupnju lijekova čine znatno skupljom, posebice za zemlju koja proživljava tešku gospodarsku situaciju.

Larry Devoe je za latinoameričko izdanje RT-a izjavio da 20 milijuna dolara izgubljenih u provizijama za devizne operacije odgovara iznosu kojeg Venezuela godišnje ulaže u kupnju lijekova potrebnih kako bi se osiguralo liječenje više od 60 000 HIV pozitivnih pacijenata, kao i za cjepiva za djecu i adolescente.

No, osim visokih naknada za transfere koje Venezuela mora platiti zbog sankcija koje je zemlji nametnuo Washington, latinoamerička zemlja je 2018. godine izgubila najmanje 20 milijardi dolara, izjavio je predsjednik Nicolás Maduro početkom siječnja ove godine.

Tome treba dodati 1,45 milijardi dolara koje je Venezueli zadržao Euroclear, međunarodni sustav naknade i likvidacije financijske imovine koji ispunjava sankcije Trumpove uprave.

Uz sve navedeno, Luis Quintana je najavu Pompea nazvao "kontradikcijom", jer bi Washington, kada bi doista želio pomoći venezuelanskom stanovništvu, ukinuo sankcije.

"Oni ne uvode sankcije da pomognu bilo kojoj zemlji, nego da zemlje unište. Sankcije kao "pomoć" su apsolutno neučinkovite", kazao je Quintana.

Kako će stići novac za oporbu?

Juan Guaidó je uvjeren da će američki novac u zemlju ući kao "humanitarnu pomoć", pa je zamolio svoje sljedbenike za "potrebnu potporu".

Quintana vjeruje da je "apsolutno nemoguće" da Guaidó dobije taj novac kao humanitarnu pomoć, jer on u Venezueli nema ovlasti da obrađuje, upravlja ili prima te resurse.

U svakom slučaju, rekao je međunarodni stručnjak, ti resursi u Venezuelu mogu ući samo kroz legitimne kanale, a to može odobriti samo Maduro.

Najava "humanitarne pomoći" dolazi dan nakon što je Washington podržao Guaida, koji se sam proglasio "predsjednikom", što venezuelanski ustav ne poznaje.

Predsjednik Maduro je u četvrtak ponovio kako prema ustavu zemlje ne postoji niti jedan razlog da bi se proglasio nedostatak predsjedništva, kako je tvrdio Guaidó na svom uličnom samoproglašenju za vršitelja dužnosti ove funkcije.

Do sada su samo SAD, Kanada i 15 zemalja Organizacije američkih država priznale oporbu, ali ostatak regije traži da se kriza riješi dijalogom i bez inozemnog uplitanja.

"Važno je pročitati članak 233. Ustava Venezuele i lako ćete vidjeti koliko je nevjerojatna glupost osobe koja na javnom trgu kaže "Ja sebe proglašavam predsjednikom", rekao je Maduro na otvaranju sudske godine u Vrhovnom sudu pravde u Caracasu.

U međuvremenu je američki državni tajnik Mike Pompeo imenovao Elliotta Abramsa za posebnog izaslanika za Venezuelu kako bi pomogao "obnovi demokracije" u latinoameričkoj zemlji.

Rusija je priopćila da je imenovanje posebnog izaslanika u Venezueli pokušaj izravnog upravljanja situacijom u zemlji, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je naglasila kako Washington želi preuzeti upravljanje zemljom koju američki establišment smatra svojim budućim regionalnim vazalom.

Danas će se održati i hitna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećena situaciji u latinoameričkoj zemlji, iako je unaprijed jasno da će od stalnih članica ovog tijela Rusija i Kina biti na jednoj strani, a SAD, Francuska i Velika Britanija na drugoj.

Vojska u Venezueli i dalje ne pokazuje nikakve znakove kolebanja i ne pruža ni minimum podrške oporbenom čelniku, što je za The Guardian znak da je Juan Guaidó loše procijenio ponašanje oružanih snaga u zemlji nakon njegove akcije samoproglašenja za predsjednika države.