© Reuters / Fabrizio BenschPolicijski službenici istražuju mjesto zločina u Berlinu, Njemačka, 23. kolovoza 2019., nakon što je biciklista pucao u muškarca u okrugu Moabit
Navedeno je da je njemačko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo "persona non grata" dvojicu zaposlenika ruske ambasade u Berlinu, a odluka je stupila na snagu "odmah". Razlog je poznato ubojstvo gruzijskog državljanina, etničkog Čečena.
"Njemačka vlada je time reagirala na činjenicu da ruske vlasti, unatoč opetovanim hitnim zahtjevima na visokoj razini, nisu dovoljno surađivale u istrazi ubojstva u berlinskom Tiergartenu 23. kolovozu", izvijestilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
Berlin je dodao kako "vlada Njemačke zadržava pravo na sljedeće korake koji će biti doneseni u svjetlu istrage onoga što se dogodilo".
"Ozbiljno i neposredno sudjelovanje ruskih vlasti sa stajališta vlade ostaje važno, posebno s obzirom na činjenicu da je danas glavno tužiteljstvo preuzelo istragu slučaja uz opravdanje da ima dovoljno dokaza da su ubojstvo počinile ili naručile državne vlasti Rusije ili Republike Čečenije u sastavu Ruske Federacije", kaže 4. prosinca njemačko ministarstvo vanjskih poslova.
Kremlj je sumnje u Moskvu za ubojstvo gruzijskog državljanina u Njemačkoj nazvao apsolutno neosnovanim. Njemački mediji su se proteklih mjeseci raspisali su "kako i Njemačka sada ima aferu Skripal".
Govorimo o ubojstvu građanina Gruzije Zelimhana Hangošvilija koji je likvidiran s dva hica 23. kolovoza u centru Berlina. Osumnjičeni je trebao imati i rusko državljanstvo, a ruske su vlasti navodno "mogle stajati iza ubojstva".
Ranije smo u opširnom članku, u osvrtu na izvješće kojeg je o ubojstvu objavio BBC, pojasnili tko je bio Čečen s gruzijskom putovnicom Zelimhan Hangošvili i da je ruskim tajnim službama poznat po sudjelovanju u pobuni čečenskih islamističkih militanata i separatista na Sjevernom Kavkazu i njihovim aktivnostima kasnije u egzilu u Europskoj uniji, koja je "bivše" teroriste prihvaćala kao "disidente" i "političke aktiviste kojima Rusija krši ljudska prava".
Treba naglasiti da je Kremlj poručio "kako prema njemačkim diplomatama akreditiranim u Moskvi neće poduzimati recipročne mjere". Ova je odluka donesena očito na prijedlog Vladimira Putina, koji je o ovom pitanju vjerojatno razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Sada se oglasio i njemački veleposlanik u Gruziji, Hubert Knirsch, koji je izvijestio gruzijsko ministarstvo vanjskih poslova o napretku istrage njemačke strane o ubojstvu Hangošvilija u Berlinu.
Njemački se diplomat sastao s Vahtangom Maharoblišvilijem, prvim zamjenikom ministra vanjskih poslova Gruzije. Njemački je veleposlanik napomenuo "kako istragu vodi njemačka strana, ali to je pitanje u interesu dviju zemalja." Hubert Knirsch također je napomenuo da zaključci njemačke strane navodno daju razloga za tvrdnju da bi "zločin mogao biti financiran na državnoj razini, a istraga se temelji na tim nalazima".
Prema Vahtangu Maharoblišviliju, Gruzija po tom pitanju održava stalnu komunikaciju s Njemačkom, kako na razini agencija za vanjske poslove tako i obavještajnih službi.
Međutim, agencije prenose kako je predsjednik Vladimir Putin rekao da se Rusija više puta obraćala Njemačkoj sa zahtjevom za izručenje organizatora bombaških napada u moskovskom metrou, odnosno likvidiranog Hangoshvilija, ubijenog u kolovozu u Berlinu, ali nije naišla na razumijevanje njemačke strane.
Zanimljivo je da se Berlin počeo pitati zašto bivši militant i terorist nije izručen Rusiji, što je pitanje koje je u listopadu otvoreno u Bundestagu, a nakon susreta Vladimira Putina i kancelarke Merkel u Parizu se opet aktualiziralo. O tome je li ruski predsjednik kancelarki Merkel dao neke konkretne dokaze koje FSB ima o terorističkim aktivnostima ubijenog čečenskog militanta možemo samo nagađati, ali da Moskva neće pustiti da stvari "teku svojim tokom" i da se od osobe poput Hangošvilija pravi "njemački slučaj Skripal", to je sigurno.
Tko je bio Zelimhan Hangovšili do trenutka kada su ga meci iz Glocka pretvorili u "neustrašivo oličenje poštenja"?
Ova nevjerojatna osoba nije baš bila moralno besprijekorna. Dobro, uz puno rezervi bi mu se moglo oprostiti što je sudjelovao u čečenskim ratovima na strani separatista Ičkerije, ali u slučaju Hangošvilija te rezerve su prevelike.
Prvo, on nije bio običan vojnik, već zapovjednik militanata, a drugo, sudjelovao je u borbama protiv Rusije i legitimne čečenske vlasti do 2005. godine, dakle, kada je sam "rat", zbog gotovo potpunog poraza glavnine snaga militanata, prešao isključivo u fazu terorističku bombaških napada, napada i drugih atentata.
To je bio vrhunski terorist s velikim kriminalnim iskustvom i organizator napada na moskovsku podzemnu željeznicu. Zbog njegovih nedjela ga je tražio i Interpol, ne znajući da je tražena osoba "užasno iskrena i nevjerojatno poštena", kako ga opisuje BBC.
Nakon što je Hangošvili napustio Čečeniju, vratio se u rodnu Gruziju i ondje je imao vrlo komplicirane i zamršene odnose s gruzijskim tajnim službama, kojima je pomogao da regrutiraju špijune koji bi bili poslani u Rusiju.
U jednom trenutku, "bivšem" teroristu i kriminalcu nešto kreće po zlu u odnosima s "kolegama" u Tbilisiju, gdje je preživio pokušaj atentata. Zelimhan je protjeran u Ukrajinu, ali ni to nije pomoglo. Onda se preselio u Njemačku, gdje je nastavio sa svojim aktivnostima i tako je živio do kolovoza ove godine, kada su ga nepoznate ubojice likvidirale s dva hica iz pištolja u Berlinu.
Nema sumnje da su njemačke tajne službe i berlinska policija zadovoljne preseljenjem "disidenta" na "ahiret", iako to službeno nikada neće priznati.
Diplomatski spor Njemačke i Rusije nije dobio puni zamah kao što je bio slučaj s Londonom nakon navodnog "pokušaja trovanja Sergeja i Julije Skripal". Moskva čeka rezultate istrage i vjerojatno se nada da će je njemačke službe obaviti profesionalno, jer bi mogli saznati puno više o Zelimhanu Hangovšilije od onoga što je FSB dao medijima. Za Berlin bi ishitreno protjerivanje ruskih diplomata moglo postati neugodnost, posebno zato što Moskva nije odgovorila istom mjerom, što u pravilu uvijek čini. Kako će se stvari dalje razvijati, vidjet ćemo, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da je Berlin puno sigurnije mjesto za život nakon "misteriznog ubojstva Hangovšilija u kolovozu", kojeg su, a tko bi drugi, "ubili ruski obavještajci". Barem za sada.
Sličnu povijest kao ubijeni Čečen s gruzijskom putovnicom u Berlinu je imao i Ahmed Čatajev, čečenski "disident" kojeg je od izručenja Rusiji spasio Amnety International, da bi Čatajev 2016. organizirao teroristički napad u zračnoj luci u Islanbulu u kojem je poginulo 48, a teško ili lakše je ranjeno najmanje 239 osoba. Ahmed Čatajev je u studenom 2017. poginuo na sirijskom bojištu, gdje se "Islamskoj državi" pridružio u veljači 2015.
I on je imao zaštitu Gruzije, gdje je godinama boravio nakon završetka rata u Čečeniji, dok je politički azil dobio u Austriji.
Komentar:
Logično je zaključiti da s ovakva dva "disidenta" manje Njemačka i Austrija lakše dišu, iako je potonji, nažalost, uspio organizirati krvoproliće u Turskoj. Što se tiče Hangovšilija, ubojstvo je ubojstvo koje berlinska policija i njemačke službe moraju istražiti. Ali bi se zbog ovakvih slučajeva trebala otvoriti i istraga na europskoj razini tko je i zašto odlučio da se čečenskim militantima i islamski fundamentalistima daje status "disidenta" i politički azil.
Ako likvidacija Hangovšilija otvori to pitanje, incident s protjerivanjem ruskih diplomata iz Berlina će se moći smatrati nevažnom kolateralnom štetom.
Komentar: Ovo je samo najnovija optužba "bez dokaza" postavljena pred noge Rusije.