Mjanmarska čelnica San Suu Kyi
Mjanmarska čelnica San Suu Kyi
Mjanmarska čelnica San Suu Kyi kazala je da je slučaj koji se vodi protiv njezine zemlje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) "necjelovit i zavaravajući", na početku svojeg obraćanja sudu u srijedu, vezano uz optužbe za genocid protiv Rohindža.

Gambija, mala zapadnoafrička zemlja, pokrenula je slučaj protiv Mjanmara pred ICJ-om, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948.

Zasad Gambija u svojoj tužbi traži od suda da odmah nametne "privremene mjere" kako bi se zaštitile Rohindže od daljnjeg nasilja. Takva bi odluka bila pravno obvezujuća.

Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Suu Kyi priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob "kompleksan i nije lako u njega proniknuti". Ipak, istaknula je da će se vojnicima suditi ako se utvrdi da su počinili ratne zločine.

Problemi u državi Rakhine, domu Rohindža, "stari su stoljećima", rekla je Suu Kyi a Gambija, koja je sudu tužila Mjanmar, ocrtala je "necjelovitu i zavaravajuću sliku činjeničnog stanja u državi Rakhine u Mjanmaru".

Više od 730.000 Rohindža pobjeglo je iz Mjanmara nakon što je vojska pokrenula akciju u državi zapadni Rakhine u kolovozu 2017.

Mjanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohindže ilegalnim imigrantima i niječe im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu.

Suu Kyi je na početku obraćanja sudu također istaknula da neki masovni progoni ljudi početkom ratova na Balkanu iz 90-tih nisu ocijenjeni kao genocid.

"Međunarodno pravosuđe oduprlo se pokušajima da se koristi ova pravna klasifikacija jer nije postojala specifična namjera da se uništi ciljana skupina u cjelini ili djelomično".

Proces pred ICJ-om vodi se protiv Mjanmara a ne protiv Aung San Suu Kyi jer taj sud ne može suditi pojedincima.

Ipak, u određenoj je mjeri njime i ona obuhvaćena, poglavito kao osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, ocjenjuje BBC.