Turska i SAD
© CC0 / Pixabay
Amerika, zavisno od sopstvenih interesa, ne preza da instrumentalizuje ni genocid Turske na Jermenima. Bela kuća je rezoluciju o osudi genocida, koji je imao više od milion žrtava, blokirala u Senatu kada joj je to trebalo u odnosima sa Turskom, da bi na kraju ipak dala zeleno svetlo za njeno usvajanje.

Prema oceni Aleksandra Gajića sa Instituta za evropske studije, nesporna istorijska činjenica o genocidu potvrđena je deklaracijom koju su SAD odlagale iz razloga političkog oportunizma, a istoričar Saša Adamović ukazuje na to da se velikim silama može da budu licemeri i da stvari mere dvostrukim aršinima kada za to imaju interes.

Za Ameriku — "jeste genocid, nije genocid"

Senat SAD. u kojem većinu čine republikanci, usvojio je rezoluciju kojom su masovna ubistva Jermena, koja su počinili Turci Osmanlije pre jednog veka, prepoznata kao genocid. To ne bi bilo ništa čudno da se senator Severne Dakote Kevin Kramer koliko prošle nedelje nije tome usprotivio. Ovoga puta je objasnio je da je to učinio na zahtev Bele kuće, jer se glasanje dešavalo u vreme samita NATO-a čija je članica, naravno, i Turska.

Predsedniku SAD Donaldu Trampu sigurno nije trebalo da se u Londonu dodatno objašnjava sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, sa kim su odnosi prilično zahladneli posle pokušaja puča u Turskoj uz uplitanje Amerike, od kada je krenulo otopljavanje na relaciji Ankara-Moskva.

Turska je na vest iz Vašingtona odmah na razgovor pozvala američkog ambasadora baš kao što je to učinila i kada je takvu rezoluciju pre mesec i po dana usvojio Kongres SAD, gde većinu čine demokrate.

Zvanična Ankara, naravno, uporno odbacuje optužbe, smatrajući da se zločin nad Jermenima tokom Prvog svetskog rata ne može karakterisati kao genocid.
"Sve dok su odnosi između SAD i Turske bili dobri, partnerski, saveznički, pre svega u okviru NATO-a, gde se Turska doživljavala kao jedna od najznačajnijih članica te Alijanse, nisu postojale mogućnosti da se u Kongresu, odnosno Senatu SAD izglasa rezolucija protiv Turske, koja će priznati njen genocid nad Jermenima", objašnjava za Sputnjik Adamović spoljnopolitički kontekst najnovijeg poteza Vašingtona.
On smatra da su se u novim okolnostima, kada je Turska promenila svoju geopolitičku orijentaciju, naročito posle pokušaja američke obaveštajne službe da pre tri godine svrgne Erdogana sa mesta predsednika, stekli uslovi da se stradanje Jermenima predstavi kao genocid, pogotovo kada tome više ni republikanci ne pružaju otpor.

Turska više nije onaj stari saveznik

Rezolucija je došla samo kao potvrda da Turska u Americi više nema onog saveznika kakvog je imala, ističe sagovornik Sputnjika i dodaje da takve stvari ne treba da čude, jer velike sile na prvom mestu vode računa o svojim interesima.
"Nije to prvi put u istoriji međunarodnih odnosa. Videli smo koliko juče primer Kurda na Bliskom istoku koji su važili za pouzdane saveznike i partnere SAD, sve dok one nisu procenile da im to partnerstvo više nije važno", ističe dobar poznavalac američke političke scene.
Velike sile su sklone da mnoge stvari posmatraju licemerno, sa pozicija dvostrukih standarda, zato što im se to može, nedvosmislen je Adamović.

Zgodno i za kampanju

I za Gajića je nesporno da su se i Senat i Kongres rukovodili stranačkim interesima.
"To je zapravo politička deklaracija jedne istorijske činjenice koja nije sporna, ali koja je bila odgađana iz razloga političkog oportunizma, koju su inicirale demokrate u momentu kada je Tramp ubrajao neke političke poene pacifikacijom Turske, koja je krenula u spoljnopolitičke avanture u Siriji. Na taj način je trebalo da se Tramp zauzda od geopolitičkog soliranja mimo interesa Amerike i NATO-a", objasnio je on potez Kongresa.
Gajić u odlukama i Kongresa i Senata vidi unutrašnju političku dimenziju uoči početka predizborne predsedničke kampanje.

Republikanska većina u Senatu je procenila da ne treba ići kontra Kongresa, budući da je u njemu u toku postupak impičmenta, odnosno Trampov opoziv, smatra Gajić.

"Mislim da se jednostavno težište sukoba između demokrata i republikanaca u Kongresu, odnosno Predstavničkom domu sada prenelo na pitanje impičmenta i da turska tema sada ima manji značaj za Trampa i za njegove protivnike, tako da su verovatno u Senatu procenili da bi trebalo usvojiti tu rezoluciju bez obzira kakve će ona posledice imati na dalje tursko-američke odnose", zaključuje Gajić za Sputnjik.