trump
© AP / Evan Vucci
Predsjednik Trump govorio je na Davos forumu, Švicarska, siječanj 2020
Signali iz Washingtona sve su jasniji. Nakon upozorenja Stevena Mnuchina Europskoj uniji, evo i poruke samog Donalda Trumpa.

Američki predsjednik, kojeg je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma intervjuirao televizijski voditelj kanala CNBC u Davosu, otvorio je karte i pokazao tko je "gazda u kući", naglašavajući da hipoteza uvođenja carina Europi nije tako udaljena.
"Oni će sklopiti dogovor jer to moraju učiniti. Oni nemaju izbora", rekao je Trump, izvijestivši i kako je imao "izvrstan razgovor" s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen."
Stanar Bijele kuće je objasnio da je čekao završetak trgovinskog rata s Kinom, iako je, podsjetimo, zaključena tek prva faza sporazuma između Washingtona i Pekinga. Sada se Trump, koji je uspio sklopiti novi sporazum o slobodnoj trgovini s Meksikom i Kanadom, potpuno posvetio Europi.

Bruxelles se u ovom trenutku sprema da postane Trumpov sljedeći neprijatelj, što se događa usred predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2020. godine u Sjedinjenim Državama.

Stavovi Trumpa i Ursule von der Leyen nisu se činili nimalo kompatibilnima, barem do prije nekoliko mjeseci. Sada imamo nove dijelove ovog složenog mozaika.

Prvo, podsjetimo da je Trump odmah po preuzimanju predsjedništva blokirao rad na kontroverznom sporazumu poznatom kao Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) i obećao "kako će napraviti bolji i pravedniji za SAD".

Američki predsjednik je jasno dao do znanja da očekuje sporazum i neće se tako lako povući, ma što to značilo u odnosima sa "saveznicima".

"Bio bih vrlo iznenađen ako bih morao nametnuti carine", rekao je Trump, dok je Ursula von der Leyen pokušavala ublažiti ovaj "šamar upozorenja" Donalda Europskoj uniji.

U prošlosti je govorila "kako je Trump bio prijatelj, ali se s njim bilo nemoguće nositi", a sada je Von der Leyen napomenula da je vrijeme za "bavljenje Europom".

Optimisti će reći da bi to moglo ukazivati ​​na spremnost za pronalaženje kompromisa s Washingtonom i izbjegavanje pada u lukavo pripremljenu Trumpovu zamku. Međutim, ovaj put je Trump krenuo frontalno na Europu, bez okolišanja i otvoreno.

Govorio je i o točnim brojkama, prijeteći da će uvesti carine od 25% na europske automobile. Da odustane od toga, zauzvrat je tražio da London, Pariz i Berlin izjave kako je Iran kriv za kršenje nuklearnog sporazuma i protiv Islamske Republike podignu tužbu u Vijeću sugurnosti Ujedinjenih naroda.

Europska trojka je pristala, a iranski ministar vanjskih poslova je bio u pravu kada je rekao da Trump ionako neće odustati od tih carina i da će od Europe tražiti još više ustupaka. Bio je u pravu. U Davosu je opet otvorio pitanje carina na automobilsku industriju, iako su europske "sile" ispunile zahtjeve Washingtona oko iranskog pitanja.


Komentar: Iranski ministar vanskih poslova Zarif imao je svoj "rekao sam vam" trenutak:



Postoji samo jedan način da se izbjegne katastrofa i Washington i Bruxelles moraju pronaći sveobuhvatni sporazum o trgovini. Međutim, je li ga moguće dizajnirati i dogovoriti da bi se mogao nazvati "win-win" sporazumom i za EU i za SAD? Sudeći po iskustvima Meksika i Kanade i uzevši u obzir činjenicu da EU nije Kina, takav sporazum je nemoguće postići.

Nakon što su prijetnje o proširenju carina na Europu nakratko pale u drugi plan, Trump napao je europske institucije.
"Sastavljanje sporazuma s Europskom unijom je teže nego postizanje bilo kojeg drugog. Oni su iskorištavali našu zemlju dugi niz godina. Međutim, na kraju će to biti vrlo jednostavno, jer ako ne možemo postići dogovor, na njihove automobile morat ćemo nametnuti 25% carina", rekao je američki predsjednik.
Trump nije odredio nikakav rok, ograničavajući se na izjavu "kako to u Europskoj uniji dobro znaju".

Američki predsjednik je također potrošio nekoliko riječi o "stvarnom" trgovinskom ratu, onom koji se vodi između Sjedinjenih Država i Kine.
"Vrlo brzo započet ćemo pregovore o drugoj fazi. Odnos sa Xi Jinpingom? Izvanredan. Dok onaj s Pekingom nikad nije bio tako dobar", rekao je Trump.
Govoreći o carinama, kako je spomenuto, američki ministar financija Mnuchin je pokrenuo pitanje vezano za internetski porez, odnosno porez kojeg bi neke europske zemlje htjele uvesti i koji bi "pogodio" američke tehnološke divove, koji za sada posluju u EU uz gotovo neograničene slobode. Poruka Trumpovog ministra je bila nedvosmislena.

"Uvedite taj porez i preplavit ćemo vas s carinama", rekao je Mnuchin.

Sjedinjene Države su već upozorile Italiju i Veliku Britaniju zbog internetskog poreza, zaprijetivši Rimu i Londonu neviđenim carinama. Ovog puta je Washington čekao prestižnu pozornicu da to poruči, a prilika mu se pružila na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu, gdje je uputio hladno upozorenje Italiji i Velikoj Britaniji.

Učinak je bio nevjerojatan. Dok se Donald Trump hvalio o ekonomskim dosezima njegove zemlje i napao pseudoekologe pokreta "Greta Thunberg", američki ministar financija, Steven Mnuchin je uputio spomenutu prijetnju Rimu i Londonu.

"Ako se ne zaustave, suočit će se s carinama predsjednika Trumpa", rekao je Steven Mnuchin.

Drugim riječima, talijanska i engleska vlada moraju preispitati svoje planove o internetskom porezu, a ako ne, onda će se suočiti s američkim carinama.

Mnuchinovo upozorenje uslijedilo je nakon što je Francuska pokleknula i pristala zamrznuti uvođenje digitalnog poreza do kraja 2020. godine.

Pariz se povukao čim je Bijela kuća govorila o povećanju carina na francuski izvoz. U tom trenutku je Emmanuel Macron napravio je korak unatrag, samo da ne razljuti Trumpa.

Zakon u Francuskoj, prema Mnuchinu, nije ništa drugo već "nepravednom porez na bruto prodaju nekoliko američkih tehnoloških tvrtki".

"Uskoro ćemo razgovarati i s Italijom i Ujedinjenim Kraljevstvom. U protivnom će se morati suočiti s carinama", rekao je Mnuchin.

Italija, Francuska i Velika Britanija bile su tri europske zemlje koje su namjeravale nametnuti veće poreze američkim divovima poput Amazona, Facebooka i Googlea. Sada su ostali samo Rim i London , jer je Pariz nakon uvođenja digitalnog poreza prošle godine na kraju podigao bijelu zastavu, očito uplašen Trumpovim najavama uvođenja carina.

U međuvremenu je talijanski parlament u posljednjih nekoliko mjeseci odobrio mjeru sličnu francuskoj, dok su Britanci ovaj porez namjeravali uvesti početkom ove godine.

Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Država je naglasilo kako je internetski porez kojeg je uvela Francuska "diskriminirajući" i zbog toga su predložene carine do 100% za niz francuskih roba u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde dolara.

Macron i Trump sastali su se kako bi pokušali pronaći rješenje ovog spora. Na kraju su dvojica čelnika uspjela postići samo primirje, prema kojem će Francuska odgoditi uvođenje digitalnog poreza do kraja godine, dok će Sjedinjene Države do tada blokirati bilo koje carine protiv Pariza.

U međuvremenu, dijalog Italije i Sjedinjenih Država oko internetskog poreza još nije pokrenut. Prema agenciji AGI, Rim je uvjeren da će na takozvanom "sastanku inkluzivnog okvirnog rada", koji je zakazan za sljedeći tjedan u Parizu sa Sjedinjenim Državama, zabilježiti napredak ka prikladnom globalnom rješenju.

Talijani vjeruju da su sa svojim porezom, koji neće biti aktiviran prije veljače 2021. godine, stvorenim ad hoc za postizanje globalnog rješenja, nadmudrili Trumpa i da će se uspjeti postići dogovor na globalnoj razini u okviru kojeg će Washington pristati na "pravedni sporazum". Što reći? Ako je ovo bila zamisao Rima, onda infantilnost talijanske vlade nema granica.

Mediji kažu da će se od tada nadalje nastaviti "konstruktivni" dijalozi sa Sjedinjenim Državama, što je dokaz više da europski čelnici ili nisu pratili rad Trumpove uprave i vjeruju da je Washington spreman na kompromis ili su odvojeni od stvarnosti i zaista vjeruju da je EU geopolitički div sposoban nametnuti bilo kakvo rješenje koje se ne uklapa u viziju aktualne administracije.

U svakom slučaju, istina je da Italija i Velika Britanija nemaju čvrst stav iza kojeg bi stajali, ali da se odnosi na sva područja trgovinske razmjene sa Sjedinjenim Državama i obje zemlje imaju za cilj uvesti porez na internet. Međutim, Italija bi bila pogođena porezom na automobile gotovo u istoj mjeri kao Njemačka, a Rim naivno ovaj problem promatra odvojeno od digitalnog poreza.

Što reći za kraj? Nakon završetka, ili barem primirja koje bi moglo dovesti do okončanja trgovinskog rata s Kinom, Trump se sada okomio na bizarnu Europu. Trump je, također u Davosu, rekao je da je spreman "učiniti puno i s Europskom unijom". Ostaje nam samo razumjeti u kojim terminima. No, kako god bilo, pred Europom je teško i mučno razdoblje pregovora s Donaldom Trumpom i njegovom upravom, a EU nije Kina da bi imala išta čime bi mogla naštetiti Sjedinjenim Državama, kao što je ogroman američki dug u obliku državnih obveznica u europskim bankama ili rijetki metali bez kojih bi američki IT sektor i vojno-industrijski kompleks bili paralizirani.

Stoga, ako smo strahovali što se moglo dogoditi da su Bruxelles i Washington sklopili sporazum TTIP, sada s punom pravom možemo reći da je prijetnja koja se nadvila nad Europom još veća. A da bi apsurd bio veći, ona dolazi od "saveznika" koji je desetljećima za Europljane bio svjetionik slobode, demokracije i slobodnog tržišta, naravno.