U ovoj fazi odjednom dolazi do sve jasnijih znakova uspostave punih diplomatskih odnosa s cionističkim režimom, a led će probiti UAE i Sudan. Podsjetimo da je prošle godine u Sudanu svrgnut predsjednik Omar Al-Bashir i vlast su preuzele frakcije bliske Washigntonu i dojučerašnjem neprijatelju Izraelu.
TAJNI PREGOVORI UAE I IZRAELA
No pođimo od početka. 17. prosinca 2019. je Bijela kuća bila domaćin tajnog sastanka dužnosnika Sjedinjenih Država, Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata na kojem se razgovaralo o mogućoj koordinaciji u borbi protiv Irana, koji je u svrgnutom predsjedniku Bashiru imao prilično odanog saveznika. Portal Axios objašnjava kako je samit organiziran kako bi se olakšali i normalizirali odnosi između Izraela i savezničkih zaljevskih država Washingtona.
Razgovarano je i o paktu o nenapadanju između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, posrednog koraka na putu diplomatske normalizacije. Prema Axiosu , inicijativu je pokrenuo zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner.
Sastanku su prisustvovali američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien i njegova zamjenica Victoria Coates, kao i specijalni izaslanik za Iran Brian Hook. Izraelsku delegaciju vodili su premijer Benjamin Netanyahu i savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat. Ujedinjene Arapske Emirate predstavljao je njihov veleposlanik u Washingtonu Yousef Al-Otaiba, vrlo blizak vladaru male zaljevske države, prestolonasljedniku Mohammedu bin Zayedu.
BIJELA KUĆA ŽELI NORMALIZIRATI ODNOSE IZMEĐU IZRAELA I ZALJEVSKIH ZEMALJA
Ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdullah bin Zayed je na marginama sastanka napisao članak s rječitim naslovom: "Reforma islama - Na Bliskom istoku se formira arapsko-izraelski savez".
Premijer Benjamin Netanyahu je odgovorio: "Ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, Abdullah bin Zayed, govorio je o novom savezu na Bliskom istoku, arapsko-izraelskom savezu. Mogu samo reći da je ovo promatranje rezultat sazrijevanja mnogih kontakata i napora koje bi u ovom trenutku, trenutno ističem, bolje bilo popratiti tišinom".
Kao što ističe Axios, Netanyahu je osobno promovirao tajni savez s Ujedinjenim Arapskim Emiratima protiv Irana. Do prekretnice je došlo u veljači 2019. u Varšavi, tijekom propale američke antiiranske konferencije pod vodstvom Sjedinjenih Država, na kojoj su sudjelovale Izrael i zaljevske monarhije.
Nakon Varšavske konferencije je Trumpova administracija odlučila osnovati trilateralni forum kojeg čine Sjedinjene Države, Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati, samo kako bi ojačala suradnju protiv Islamske Republike. U protekloj godini su održana najmanje tri sastanka, a jedan je prethodno popratio The Wall Street Journal.
Daljnji znakovi detanta između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, iako dvije zemlje nemaju službene diplomatske veze, vidjeli su se prošlog studenog kada je Abu Dabi izrazio spremnost za izdavanje viza izraelskim turistima koji žele posjetiti "Expo 2020", koji će se održati sljedećeg listopada u Dubaiju, gdje će biti i izraelski paviljon. Općenito, kako potvrđuje i Times of Israel, tajni odnosi Izraela s državama Arapskog poluotoka su postali javna tajna. Izrael i sunitske arapske države posljednjih godina su potajno surađivale u okviru njihove zajedničke neprijateljske strategije prema Iranu.
NAKON SVRGAVANJA BASHIRA "ZBOG KORUPCIJE" SUDAN I IZRAEL USPOSTAVLJAJU ODNOSE
Ranije nepostojeći odnosi dvije zemlje, koji idu ka normalizaciji, veće su iznenađenje od kontakata američkih marioneta na Arapskom poluotoku. Podsjetimo da je glavni grad Sudana čak bio meta izraelskih zrakoplova, koji su u Kartumu u listopadu 2012. bombardirali tvornicu oružja za koju su tvrdili da proizvodi vojnu opremu za IRGC i Hezbollah. Ali nakon što je "zbog korupcije" svrgnut predsjednik Omar Al-Bashir, Kartum brzo mijenja politiku i okreće se procesu normalizacije odnosa s Izraelom. U ponedjeljak 3. veljače su se izraelski premijer Benjamin Netanyahu i vođa Suverenog vijeća Sudana Abdel Fattah Al-Burhan sastali u Entebbeu, povodom državnog posjeta izraelskog premijera Ugandi.
Bilateralni susret, kako to želi Netanyahu, trebao je biti tajan, ali je neke informacije medijima dao ministar kulture i informiranja i glasnogovornik sudanske vlade Faisal Mohamed Saleh. Suvereno vijeće Sudana, koje je osnovano prošlog kolovoza sa zadaćom da u sljedeće tri godine vodi demokratsku tranziciju zemlje, obaviješteno je samo o "provedenom sastanku", rekao je Saleh, ne i o sadržaju pregovora.
Izrael je trebao dati vijest o sastanku, dok bi Al-Burhan dao izjavu susretu samo nekoliko dana kasnije. Na kraju je sudanski vođa objasnio razloge koji su ga nagnali na ovaj korak, a to je "da u interesu svog naroda zaštiti sigurnost Sudana".
Iako je Izrael odmah govorio o "normalizaciji odnosa", reakcija sudanske vlade bila je opreznija. Glasnogovornik vlade je bilateralni sastanak nazvao "osobnom inicijativom Al-Burhana", na kojoj nisu dana nikakva obećanja, niti se jamči uspostava diplomatskim odnosa sa židovskom državom.
Od osamostaljenja 1956. godine Kartum nikada nije imao službene diplomatske odnose s Izraelom, iako je vjerojatno bilo neslužbenih kontakata dviju strana.
Stoga sastanak između Netanyahua i Al-Burhana predstavlja važnu promjenu u vanjskoj politici Sudana, ali je izazvao i brojne proteste, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.
Normalizaciji odnosa između Izraela i Sudana se prije svih suprotstavilo palestinsko vodstvo, koje je sastanak nazvalo "ubodom noža u leđa Palestini". Ova snažna izjava je zahtijevale intervenciju Al-Burhana. Sudanski čelnik potvrdio je propalestinsko stajalište svoje zemlje, bez obzira na razvoj odnosa s Izraelom, iako je jedno s drugim nespojivo.
Otvaranje koje je Sudan pokazao prema Izraelu predstavlja pobjedu za Netanyahua, koji je također uspio postići "načelni dogovor" o korištenju sudanskog zračnog prostora za komercijalne letove iz Latinske Amerike. Među ciljevima izraelskog premijera bila bi i repatrijacija 8000 sudanskih azilanata koji se trenutno nalaze u Izraelu.
Netanyahu već neko vrijeme cilja na uspostavljanje odnosa sa Sudanom, obzirom na ključnu ulogu koju Kartum igra u regiji i njegov strateški položaj na kontinentu. Kao arapska država istočne Afrike Sudan je član Arapske lige i ima duboke veze s arapskim muslimanskim svijetom.
Osim toga, pažnja Netanyahua usmjerena prema ovoj zemlji je dio šire strategije koja ima za cilj širenje i konsolidaciju izraelske prisutnosti na afričkom kontinentu. Pored jačanja gospodarskog i obrambenog partnerstva, izraelski premijer ima za cilj razdvojiti "automatsku većinu" afričkih zemalja koja protiv Izraela redovito glasa u Ujedinjenim narodima.
Konačni je cilj "promjena njihovog glasa" o pitanjima koja se tiču Izraela ili izraelsko-palestinskog sukoba.
ŠTO DOBIVA SUDAN?
Želja za razvijanjem međunarodnih odnosa, nakon godina izolacije od strane takozvanog "kolektivnog Zapada", gurnula bi Sudan prema Izraelu. I ne samo to. Nove vlasti u Kartumu žele ukloniti Sudan s američkog popisa "zemalja sponzora terorizma" na kojem se našao 1993. zbog pružanja materijalne podrške Al-Qaidi. Nevjerojatno, ali iste te godine su američke obavještajne službe još uvijek imale svog "izaslanika" u vrhu terorističke organizacije koju je tada vodio Osama bin Laden.
Ova "etiketa" i međunarodne sankcije spriječile su Sudan u pristupu stranoj pomoći i zemlja se suočila s ekonomskim poteškoćama. Glavna prepreka Sudanu, zbog kojeg danas, više nego ikad, treba ekonomski oporavak, predstavlja temeljni element procesa takozvane "demokratske tranzicije", ali ta tranzicija podrazumijeva i službene kontakte s Izraelom.
Iz perspektive novih vlasti Sudana, normalizacija odnosa s Izraelom pokazala bi predanost Kartuma u poduzimanju koraka u "pravom smjeru", zbog čega bi zemlja dobila priznanje Sjedinjenih Država, a samim tim i uklanjanje njenog imena s popisa "državnih sponzora terorizma", iako nije teško pogoditi čije bi ime trebalo biti na prvom mjestu na toj listi?
Potvrda iz Washingtona već je stigla. Nekoliko sati nakon zaključenja bilateralnog sporazuma između Sudana i Izraela, američki državni tajnik Mike Pompeo nazvao je telefonom Al-Burhana, zahvalivši mu na "vođenju zemlje ka normalizaciji odnosa s Izraelom" i pozivajući ga da u narednim mjesecima posjeti Sjedinjene Države.
I tako je Sudan, uz Ujedinjene Arapske Emirate, arapska zemlja koje je probila led nepriznavanja Izraela, koji se formirao desetljećima, a sada, s prvom pukotinom, logično je očekivati da i ostale zemlje koje su se navodno "kolebale", krenu istim putem. Saudijska Arabija jedva čeka da se pridruži ovom bloku, Maroko i ne skriva da mu je sasvim svejedno što će biti s Palestinom, Kuvajt i nije država već protektorat, a Bahrein se smatra pokrajinom vehabijskog kraljevstva i učinit će što i Rijad.
Ovu diplomatsku pobjedu će Netanyahu sigurno pripisati sebi i tako se predstaviti kao povijesni vođa Izraela koji je cionistički entitet uspio zbližiti s arapskim nacijama. I za kraj, iako je sve ovo za sada još uvijek "neslužbeno", razvoj događaja proteklih godina sugerira samo jedan ishod diplomatske inicijative Washingtona i Tel Aviva, a to je radikalan zaokret u vanjskoj politici dijela arapskog svijeta ili, bolje rečeno, službeno priznanje de facto stanja na terenu.
Komentari čitatelja
na naše novosti