sirija
© Sirijska arapska novinska agencijaSirijski ministar vanjskih poslova Walid Muallem susreo se s libijskim dostojanstvenicima
Damask i de facto libijske vlasti iz Bengazija dogovorili su se u nedjelju o razmjeni diplomatskih misija i zajedničkom suprotstavljanju turskom uplitanju u sirijske i libijske poslove.

Izaslanstvo koje predstavlja zapovjednika Libije, generala Kalife Haftara, sastalo se u Damasku sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Walidom Muallemom, javila je državna novinska agencija SANA.

"Potpisan je memorandum o razumijevanju o ponovnom otvaranju diplomatskih i konzularnih predstavništava", priopćila je SANA.

Libija nije imala zastupanje u Damasku od 2012. godine, nakon svrgavanja i likvidacije libijskog vođe Muammara Gaddafija u islamističkoj pobuni koju je podržao NATO. Muallem je rekao da će diplomatske misije biti ponovo otvorene u Damasku i istočnom libijskom gradu Bengaziju, administrativnom i vojnom sjedištu pod nadzorom Haftarovih snaga.

S druge strane, delegacija koja predstavlja Zastupnički dom Libije i Libijsku nacionalnu armiju se složila da će za diplomatsku misiju koristiti praznu zgradu veleposlanstva Libije u Damasku.

Prema internetskim novinama Al Marsad sa sjedištem u istočnom Bengaziju, libijski odbor koji je u subotu posjetio Damask činili su potpredsjednik de facto libijske vlade Abdurrahman Al-Ahirash, ministar vanjskih poslova i međunarodne pomoći Abdullah, ministar obrane Younes Farhan i ravnatelj obavještajnih službi Mustafa Al-Mukaran.

Sirijsku delegaciju je vodio ministar vanjskih poslova Walid Muallem, njegov zamjenik Faisal Mekdad, a sastanku su nazočili i sirijski vojni i obavještajni dužnosnici.

Dvije strane su se obvezale da će se koordinirati aktivnosti kako bi se "suočile s turskim uplitanjem i agresijom protiv obje zemlje." Do sporazuma dolazi nakon eskalacije nasilja u Idlibu i neslužbene objave rata Turske Siriji, te slanja turskih trupa i vojne opreme militantima Muslimanskog bratstva koji brane Tripoli i Misratu.

Turska podupire takozvanu "Vladu nacionalnog sporazuma" u libijskoj prijestolnici Tripoli, a poslala je trupe i sirijske militante kako bi pokušala spriječiti Haftarovu LNA da oslobodi glavni grad i Misratu, razoruža islamističke terorističke skupine i uspostavi vlast koju bi činili izabrani predstavnici Zastupničkog doma u Tobruku, jedinog institucionalnog tijela u zemlji koje je od svrgavanja Gaddafija dobilo legitimitet na izborima.

Zapravo, ovo je logičan korak dvije zemlje koje su izložene islamističkoj pobuni i inozemnoj agresiji, koja je samo u Siriji od 2011. godine odnijela živote više od 380 000 ljudi i raselila milijune.

Arapska liga je na zahtjev Saudijske Arabije i Katara suspendirala članstvo Sirije u studenom 2011. godine. Nekoliko arapskih zemalja, kladeći se na rušenje predsjednika Bashara Al-Assada, prekinulo diplomatske veze s Damaskom, ali u posljednje vrijeme vode tajne pregovore preko posrednika da ponovno otvore svoja veleposlanstva u Damasku.

U prosincu 2018. su Ujedinjeni Arapski Emirati ponovno su otvorili svoju ambasadu u Siriji, a slijedi Bahrein.

Međutim, libijska delegacija je manje pozornosti posvetila ovim pitanjima, jer još uvijek nije priznata kao vlada Libije, iako kontrolira gotovo cijelu zemlju, osim glavnog grada i uporišta konglomerata islamističkih terorističkih organizacija u Misrati.


Komentar: Vlade Fayeza Al-Sarraja koju podržava UN nema široku podršku u Libiji.
Takozvanu "nacionalnu vladu" u Tripoliju libijska plemena i ljudi ne priznaju kao legitimnu vladu. Imenovao ju je UN u Tunisu i nikad nije priznata u Libiji - tek po mraku noću ušuljala se u Tripoli 2015. godine i odmah priznata izvan Libije kao legitimna vlada. Ta vlada (uzurpatorski režim) drži manje od 2% Libije i zadržava se uz podršku plaćenika terorističkih milicija. Te terorističke plaćenike podržavaju, naoružavaju, financiraju Turska i Katar. Bez ove terorističke podrške, ta vlada bi bila uklonjena iz Libije za 2 tjedna i sigurnost bi bila vraćena u Libiju.

I treba napomenuti da je ta vlada dobila kontrolu nad libijskom središnjom bankom i svim naftnim novcem u Libiji od strane UN/SAD /NATO. Ta teroristička vlada krala je libijsku imovinu i fondove od 2015. godine.
Oni ne rade ništa za Libijce kojima su očajnički potrebne bolnice, škole, voda, hrana, gorivo itd.....

Stoga je rečeno da su tijekom posjete na dnevnom redu ključne teme bile zajedničke politike, sigurnost i dijeljenje obavještajnih podataka, uz zajedničke "operacije protiv Turske".

Arab News