
Pritom smo kazali kako se najvjerojatnije radi o Trumpovoj reakciji na prošlotjedni incident u Perzijskom zaljevu, kada se 11 malih i brzih iranskih brodova približilo američkim brodovima. Takva zalijetanja iranskih brzih i naoružanih partolnih brodova prema velikim američkim vojnim brodovima i nosačima zrakoplova i inače nisu bila rijetkost, ali ovo je, očito, bila "kap" koja je "prelila čašu" Trumpovog strpljenja s obzirom na sve probleme s kojima se on sada susreće kod kuće: od epidemije koronavirusa, naftne krize, gospodarske recesije i predstojećih predsjedničkih izbora u studenom ove godine.
Međutim, pitanje je što će ova Trumpova zapovjed značiti u praksi s obzirom kako je sasvim sigurno da niti Washington niti Iran ne žele ulaziti u neposredni i nepredvidljivi ratni sukob. Da to žele, već bi ga i puno ranije pokrenuli.
Komentar: Jednostavno rečeno, rizici povezani s ratom s Iranom daleko su nadmašili potencijalne dobitke.
Vjerojatno će Iran na neko vrijeme prestati s takvim provokacijama ali će ih, nedvojbeno, intenzivirati na drugim mjestima u regiji ui odnosi na američke snage i interese, prije svega u Iraku i Jemenu - i to ne svojim, već sebi odanim "proxy-snagama".
A na navedenu zapovjed američkog predsjednika danas je reagirao iranski politički i vojni vrh kroz izjavu tamošnjeg ministra obrane generala Amira Hatamija. On je, prema informacijama iranske novinske agencije IRNA, izjavio kako iranske oružane snage pozorno prate globalne i regionalne događaje i kako su spremne pružiti otpor bilo kojoj vanjskoj agresiji. Iran je spreman suprostaviti se bilo koji ugrozama u vrijeme dok "ekspanzionistička sila" demonstrira pripremu za vojno djelovanje protiv Islamske Republike Iran tijekom posljednjih 40 godina, samouvjereno je izjavio Hatami.
Prije njega, u prošli četvrtak, još oštrije riječi prema SAD-u uputio je zapovjednik Korpusa straže islamske revolucije (jedne od sastavnica sastavnica dvokomponentne strukture ukupnih iranskih oružanih snaga koje se sastoje od službene iranske vojske i Korpusa straže islamske revolucije, a potonji je autonoman u odnosu na službenu vojsku i obratno) brigadni general Hosein Salami. On je kazao: "Izdali smo zapovjed našim pomorskim snagama. Ako vojni brod ili postrojbe SAD-a budu prijetili našoj sigurnosti, oni će biti uništeni."
Svemu ovome treba dodati slijedeće: ionako vrlo napeti američko-iranski odnosi pogoršali su se nakon američkog ubojstva iranskog generala Qassema Soleimanija u siječnju ove godine u bagdadskoj međunarodnoj zračnoj luci. Također je vrlo bitno naglasiti i kako je američki predsjednik Donald Trump 8. travnja 2019. g. donio odluku o stavljanju Korpusa straže islamske revolucije (usprkos činjenici da se radi o službenoj državnoj instituciji te zemlje i zbog čega je ta odluka bila presedan na globalnoj razini) na američki spisak terorističkih organizacija, nakon čega je Teheran donio odluku o stavljanju Središnjeg američkog vojnog zapovjedništva za Bliski istok - CENTCOM (ima operativnu odgovornost za zone Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Srednjeg istoka) - dakle, isto tako službenog američkog državnog tijela - na svoj spisak terorističkih organizacija.
Koliko su takve odluke (a s onom Trumpovom nisu bili suglasni svi vojni i obavještajni profesionalci u SAD-u koji su upozoravali na njezine dalekosežne posljedice) opasne i destabilizirajuće, ukazuje i činjenca da je sjedište CENTCOM-a i američke 5. flote u Bahreinu, dakle u Perzijskom zaljevu - onom istom, u kojem iranskim teritorijalnim i međunarodnim vodama operiraju i brodovi ne samo iranske vojske, već i Korpusa straže islamske revolucije koji raspolaže i vlastitom pomorskom flotom.
Drugim riječima, dvije međusobno suprostavljene "terorističke organizacije" iz SAD-a i Irana sada službeno djeluju i "plove" jedna pokraj druge, pričemu obje imaju i zakonsku obvezu borbe protiv terorizma i terorističkih organizacija! Dakle, vrlo šizofrena situacija, u kojoj, barem za sada, usprkos svemu nije bilo ozbiljnih incidenata te je jasno kako su spomenuiti politički potezi s terorističkim spiskovima ipak prije svega bili propagandne prirode i orjentirani za domaću uporabu i domaću publiku. Međutim, kako će se stanje dalje odvijati nitko sa sigurnošću ne može reći jer Iran nakon ubojstva generala Soleimanija svjesno "podiže ljestvicu" ove opasne igre i mijenja taktičku strategiju prema američkim snagama stacioniranima u regiji. To će od SAD iziskivati novu prilagodbu i ne baš jednostavna riješenja ukoliko će Washington nastojati očuvati američku vojnu nazočnost u tom dijelu svijeta, u što, za sada, ne treba sumnjati.



Komentar: Na stranu prijetnje i retorika, čini se da Trump čini sve što je u njegovoj moći kako bi izbjegao rat u Iranu punih razmjera. Da li njegov cilj MAGA-e nadmašuje razumnost zadržavanja stvari relativno mirnim? Hoće li oni izbezumljeni ratni neokoni u Washingtonu upotrijebiti strahove oko nafte i gospodarstva kao još jedan razlog za početak masovnog pokolja na Bliskom istoku? Možda će pokušati.