europska unija
© EPA-EFE/JOHN THYS / POOLPredsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je tiskovnu konferenciju o odgovoru EU na koronavirusnu krizu u sjedištu EU u Bruxellesu 15. travnja 2020.
Europska komisija i države članice mogle bi unaprijed platiti 2,4 milijarde eura za potencijalna, nepostojeća cjepiva protiv koronavirusa. EU želi osigurati pristup i proizvodnju u Europi, tvrdi Europska komisija.

Europa ubrzava svoju participaciju u utrci za cjepivo Covid-19. Prema informacijama koje je u četvrtak objavio Reuters, Europska se unija priprema potrošiti za hitne slučajeve 2,4 milijarde eura za prijevremene narudžbe obećavajućih kandidata za cjepivo. Taj bi se fond mogao dopuniti kreditima EIB-a.

Povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides razmišljala je o takvom projektu od sredine svibnja. Prvi prijedlog predstavljen je stalnim predstavnicima 27 država članica u Bruxellesu u srijedu, potvrđuju više europskih izvora. Konačna verzija trebala bi biti predstavljena u narednim tjednima.

Pariz i Berlinu se žuri. Priča postaje ozbiljna jer Pariz, Berlin, Rim i Hag već tjednima vrše pritisak na Europu kako bi ubrzali pregovore s laboratorijima. Ulozi su visoki: u kontekstu jake američke konkurencije za brzo validiranje budućeg cjepiva, Europa mora osigurati svoj pristup i ojačati svoj kapacitet na svom tlu. Danas 40% lijekova koji se prodaju u EU potječu iz trećih zemalja, a 80% aktivnih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji.

Lijepo je vidjeti kako briselski birokrati misle o domaćoj proizvodnji. Međutim, nije li malo prekasno i opasno kupovati nepostojeća cjepiva? EU birokrati, ekonomski stručnjaci, novinari i političari 20 godina se zaklinju u slobodno tržište u kojem granice nisu bitne jer svaka zemlja treba biti specijalizirana za određene proizvode i usluge. Koronakriza je dokrajčila već urušeno gospodarstvo i ogolila ovo neoliberalno razmišljanje, gdje je domaći radnik stavljen u konkurenciju s radnicima različitog životnog standarda.

Ako su Pariz, Berlin, Rim i Hag odlučili financirati svoje tvrtke i nepostojeće cjepivo, zašto hrvatskim političari ne osiguraju razvoj Imunološkog zavoda i drugih tvrtki koje proizvode generičke lijekove, pazeći da vlasnici takvih tvrtki uvijek budu domaći poduzetnici koji sutra neće iznova sve rasprodati strancima. EU propisi strogo zabranjuju financiranje privatnih poduzeća, pogotovo u sličnim situacijama gdje se financiraju samo određene farmaceutske korporacije.

Već vidimo kako će SAD jedva dočekati i kazniti takvo ponašanje, te će kazne za europska poduzeća, koja djeluju na teritoriju Sjedinjenih država, biti višestruko veće od planiranih 2,4 milijarde.

Dodamo li da 2,4 milijarde eura ne mogu jamčiti sigurnost cjepiva, pa čak ni njegovu djelotvornost i svrsishodnost, jasno je svima da ćemo iznova svjedočiti novom skandalu.