Aleksandar Lukašenko
Aleksandar Lukašenko
Prema službenom anketama s biračkih mjesta, trenutni bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko predvodi predsjedničke izbore sa 79,7% glasova, dok je njegova protivnica Svetlana Tihanovskaja, koja je dobila 6,8%, na drugoj poziciji.

Aktualni bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovno je izabran sa 79,7% glasova, pokazuju preliminarne procjene Omladinskog centra za sociološke studije BKMO. Na drugom je mjestu Svetlana Tihanovskaja dobila 6,8% glasova, detalje navodi televizijski kanal Bjelorusija-24.

Među ostalim kandidatima su Ana Kanopatckaja koja je dobila 2,3% glasova, Andrej Dmitriev s 1,1% glasova i Sergej Čeričen (0,9%). Prema anketama prikupljenim s biračkih mjesta, 9,2% birača glasalo je protiv svih.

Odziv birača je bio 79,01%. Međutim, iako je većina biračkih mjesta zatvorena, nekima je dopušteno da ostanu otvorena zbog gužve.

Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva rekla je kako vjeruje da će konačni predsjednički rezultati biti spremni idućeg petka, 14. kolovoza.

Sve dosadašnje predsjedničke izbore u Bjelorusiji, pratile su strane organizacija koje do sada nikada nisu imale primjedbi na regularnost izbora. Ovoga puta se nisu željele pojaviti, jer su navodno kasno pozvane, što je omogućilo kritičarima da ove izbore proglase neregularnim.

Prije samih izbora su se pojavili prosvjednici s već poznatim potpisom obojenih revolucija osmišljenih na zapadu.

Treba naglasiti da raznim nevladinim organizacijama koje financira zapadni faktor nije dozvoljen rad u Bjelorusiji.

Predsjednik Lukašenko pripada grupi malog broja državnika koji su jasno rekli NE koronaludilu, ne uvodeći karantene koje bi ugrozile gospodarstvo Bjelorusije.

Ma koliko mainstream mediji i pojedinci blatili predsjednika Lukašenka i njegovu suverenu politiku, ne mogu spriječiti prodor istine o stvarnom gospodarskom stanju, kvaliteti života i sigurnosti u Bjelorusiji.

Bjelorusija vodi politiku niske cijene rada, što joj omogućava autonomiju u mnogim domenama gospodarstva izbjegavajući zapadnu konkurenciju, a udio industrije u BDPu je značajan u odnosu na zapadne zemlje uključujući i zemlje Balkana.