harris i biden
© mobilize.usKamala Harris i Joe Biden
Kamala Haris se neće preterano dopasti progresivnim demokratama i crnačkoj zajednici. Pa zašto je onda Bajden izabrao baš nju? Da bi se dodvorio jastrebovima iz Republikanske stranke

Izbor potpredsednika u SAD, naravno, primarno se tiče američke unutarpolitičke situacije. Budući da su narativi grupe Crni životi su važni i "osvešćenih" prevladali u zapadnoj sferi, Bajdenu je trebala tamnoputa žena (Kamala Haris ima indijsko i jamajčansko poreklo), budući da će podrška crnih birača biti ključna na novembarskim izborima. Ali jednako važno je i to što je Kamala Haris, kao bivši tužilac, dosta agresivna u svojim govorima - a upravo to je ono što Bajden traži: nekoga ko ume da se služi laktovima na putu ka uspehu.

Ona je "osvešćena" kad su u pitanju društvene teme, pa ipak bila je prilično oštra u osuđivanju mlađih uživalaca marihuane u Los Anđelesu. Paradoksalno, privukla je "veoma malo crnačkih glasova na stranačkim izborima (primaries)". Međutim u eri masovnih protesta, Harisova je dobar izbor za Bajdena, budući da se radi o potpredsednici koja se čvrsto zalaže za red i zakon. A to je važno. Što se tiče "osvešćenog" dela Volstrita, i oni je vole. I to je važno.

KAMALINI JASNI STAVOVI

Da li nam ovo govori nešto o Bajdenovoj spoljnoj politici ukoliko bude izabran u novembru? Harisova nije imala ratnu i militarističku platformu - ali nije imala ni zapaženijih spoljnopolitičkih govora. Međutim bez obzira na to, ona ni najmanje nije neodređena: ima vrlo jasne stavove.

Njen najvažniji spoljnopolitički stav je čvrsta posvećenost Izraelu i AIPAC-u (najveća i najuticajnija jevrejska organizacija u Americi; prim. prev). Marta 2017, na političkoj konferenciji AIPAC-a rekla je sledeće: "Dozvolite da jasno izrazim svoja uverenja. Podržavam Izrael zbog zajedničkih vrednosti koje su ugrađene u temelje naše dve države." Na AIPAC konferenciji 2018. godine, Harisova je održala nezvaničan govor u kojem je istakla kako "kao dete nikada nije prodavala kolačiće sa drugim devojčicama u izviđačkim grupama, već se priključila u JNFUSA (Jevrejski nacionalni fond u SAD) da bi prikupljala sredstva za sađenje drveća u Izraelu." Pored toga, njen muž je Jevrej. (Godine 2019. preskočila je AIPAC-ovu konferenciju, zajedno sa nekoliko drugih predsedničkih kandidata).


kamala harris
© mintpressnews.comAmerička senatorka Kamala Harris tokom govora na AIPAC konferenciji 2017. godine
Osim nepokolebljive podrške Izraelu (koju bi cinici nazvali nužnom kartom za ulazak u američki predsednički kabinet), Harisova je poznata i po ratobornoj retorici prema Severnoj Koreji i Rusiji, kao i po odbijanju da podrži zakon čiji je cilj bio da se spreče ratovi u Venecueli i Severnoj Koreji. Ukratko, kad su u pitanju vojne intervencije, Kamala Haris je na liniji - ili čak prednjači - sa jastrebovima u vrhušci Demokratske stranke.

"Ništa novo za videti", neko bi rekao. "Još jedan intervencionista među demokratama". Možda je tako. Ali fokusirati se samo na ovo značilo bi ne videti šumu od drveta, budući da se svugde u svetu najvažniji spoljnopolitički procesi odvijaju praktično neprimetno.

NEOKONZERVATIVNI VUKOVI

Izvršni urednik Ameriken konzervativ magazina Keli Beučar Vlahos upozorava da ćemo možda propustiti da primetimo "neokonzervativne vukove, preobučene u odežde 'nikad Tramp', koji se muvaju po Bajdenovim spoljnopolitičkim krugovima sa namerom da utiču na njegovu politiku prema Kini - i drugima":

"Republikanci koji nastupaju pod parolom 'Nikad Tramp' već neko vreme krče put u Bajdenovoj kampanji nudeći mu 'koaliciju' pre izbora i namećući svoje stavove u spoljnopolitičkim pitanjima, naročito po pitanju Kine. S obzirom na poznati istorijat njihove saradnje sa liberalnim intervencionistima koji su već obezbedili svoje mesto u Bajednovoj kampanji, nemojte imati ni gram sumnje da gladni neokoni među njima ne traže svoje mesto za trpezom."

"Neki jastrebovi među demokratama u neokonima vide zgodne saveznike za očuvanje izanđale intervencionističke matrice", ističe Met Dus, dugogodišnji spoljnopolitički savetnik Bernija Sandersa, koji održava bliske veze sa demokratskom kampanjom čiji je cilj smena Donalda Trampa. "Neokoni očajnički vrebaju svaku priliku da dokažu sopstvenu relevantnost."

Dejli bist je krajem prošlog meseca citirao "neimenovane pojedince koji rade za konzervativne institute u Vašingtonu", navodeći da su priznali kako su imali "neformalne razgovore sa članovima Bajdenovog tima u proteklim nedeljama."

biden
© AP Photo/Paul SancyaKandidat Demokratske stranke za predsednika SAD Joe Biden sa članovima svog tima tokom mitinga u Detroitu, Michigen, 09. mart 2020.
Njihov fokus je navodno bio na "sve manje uspešnom trgovinskom sporazumu sa Kinom" i Trampovom navodnom "mekom pristupu" tom pitanju. Prema tom izveštaju, oni su "toliko frustrirani američko-kineskim trgovinskim sporazumom i pokušajima administracije da Peking pozove na odgovornost, da su spremni da ponude savetničke usluge demokratskom kandidatu." Štaviše, oni mu ne nude samo podršku, već i savete kako da formuliše politiku maksimalističkog pristupa u ekonomskim odnosima sa Pekingom (kako bi se oslabio Tramp).

U jednom od sledećih izveštaja Dejli bist je preneo kako manje od 100 dana pre izbora neki članovi Trampovog užeg kruga pokušavaju da ga usmere u pravcu jastrebovske politike - insistirajući da zaigra na novu kartu: umesto što se kladi na trgovinski sporazum, Tramp će - kako oni smatraju - ubosti elektorski džek-pot ako taj sporazum jednostavno pocepa. Četvoro ljudi upoznatih sa slučajem istakli su za Dejli bist da je u prethodnih tri nedelje u Trampovoj administraciji pojačana unutrašnja kampanja na predsednika da aktivira nuklearnu opciju po pitanju trgovinskog sporazuma sa Kinom.

Važna zakulisna priča je u tome što članovi Bajdenovog tima pokušavaju da prodube svoje višemesečne kontakte sa republikancima sa ciljem da zajednički udare na Trampa po jednom od najvažnijih pitanja njegove kampanje - Kini.

Intervjui sa nekoliko najvažnijih antitrampovskih republikanaca otkrivaju da je rad na formiranju pokreta "Republikanci za Bajdena" tek u začetku - uz već postojeći Projekat Linkoln - i da kontrure tog projekta nisu čvrsto definisane, što znači da bi on na kraju mogao da poprimi različite forme. Međutim, ono što je ključno naglasiti jeste da je Bajden pod pritiskom da bude još veći jastreb od Trampa po pitanju Kine tako što bi zauzeo čvršću poziciju od predsednika. Drugim rečima, kampanja će se voditi oko toga ko ima tvrđi pristup - i to po jednom od ključnih pitanja Trampove predsedničke platforme.
biden
© Lintao Zhang/Getty ImagesJoe Biden kao potpredsednik SAD prilikom konferencije za medije tokom posete Kini, Peking, 05. decembar 2013.
Keli Baučar Vlahos smatra da je "mala šansa da su pravi antikineski konzervativni jastrebovi poput Stivena Benona i ekipe iz Komiteta za aktuelnu kinesku opasnost (videti OVDE) u dosluhu sa Bajdenom. Neki od njih su prosto neokonzervativci. (...) Oni će Trampa uz pomoć desnog biračkog tela pritiskati da povede hladni - ako ne i vrući - rat protiv Kine, i zato je mala šansa da bi se kockali sa Bajdenom.

Vlahos nastavlja: "Ne, to mogu samo biti republikanci koji su deo establišmenta, pozicionirani u mestima poput Brukingsa i AEI-a (American Enterprise Institute), koji trenutno vide neku vrstu prostora za sebe u Bajdenovom timu. Ali ako mislite da se radi o nekakvim metiljavim desničarima, razmislite opet. Ovi ljudi su deo vašingtonskog spoljnopolitičkog konsenzusa, u kojem su pomešani Trampovi neokonzervativni protivnici, poput Eliota Kojena i Robeta Kejgana (njegova žena Viktorija Nuland je bila najveći neokon u Stejt departmentu dok ga je vodila Hilari Klinton), koji Trampa preziru od samog početka. Oni smatraju da je njegova politika "Amerika na prvom mestu" duboko pogrešna i da zemlju vodi u "krizu".

BAJDENOVA TAKTIKA

I upravo ovde postaje očigledan motiv za izbor Kamale Haris. Ona Bajdenu neće doneti glasove progresivnih demokrata (taj zadatak bi obavila Elizabet Voren), a ni crno biračko telo u Los Anđelesu joj nije naročito naklonjeno. Ali ona će bešavno da se uklopi u vašingtonski spoljnopolitički konsenzus, dok će istovremeno delimično moći da igra i na kartu "osvešćenosti".

Otuda je ona izbor kojim bi mogli biti zadovoljni republikanci koji ne podržavaju Trampa. Izgleda da se Bajden već opredelio za ovu taktiku - bar kad je u pitanju odnos prema Kini. Što se tiče unutrašnjih pitanja - poput energetskog - Bajden je bliži Sandersu i čak Aleksandriji Okasio-Kortez (koja sedi u njegovom savetničkom odboru)

A ako Bajden bude izabran u novembru, on bi mogao odustati od kandidature za drugi mandat. U tom slučaju, Kamala Haris bi teoretski mogla biti glavni kandidat na izborima 2024. godine. I tu dolazimo do još jedne poente: ako postoji pitanje oko kojeg pomenuti neokoni ne žele da vide pokazivanje "političke slabosti" jednako kao po pitanju Kine, onda je to Iran. A tu je Kamala Haris krajnje određena - ona je bezrezervno na strani Izraela.

Svako ko očekuje ublažavanje američke politike prema Iranu u slučaju Bajdenove pobede, polažući nadu u to da će Berni Sanders i Odred (grupa od četiri obojene kongresmenke iz Demokratske partije; prim. prev.) biti u stanju da "zaoble oštre ivice američke spoljne politike" - previše je optimističan. Stvari su suviše očigledne: dok se Kina okreće prema Iranu i Bliskom istoku u potrazi za energetskom bezbednošću, u SAD će rasti iskušenje da se nametne jastrebovska politika koja će se svoditi na pokušaj da se ubiju dve muve (Iran i Kina) jednim udarcem.

Treba motriti na neokonzervativne "vukove", ne na Kamalu Haris.

Preveo Vladan Mirković/Novi Standard

Izvor Strategic Culture