© REUTERS / Vasily FedosenkoPovijesne crveno-bijele zastave Bjelorusije vide se dok ljudi prisustvuju oporbenim demonstracijama kako bi prosvjedovali protiv rezultata predsjedničkih izbora, na Trgu neovisnosti u Minsku, Bjelorusija, 18. kolovoza 2020. godine
Europska unija najavila je da će
uvesti nove sankcije Bjelorusiji i to nakon hitnog sastanka na kojem će se raspravljati o novonastaloj situaciji u toj zemlji. Potez država članica EU dolazi nakon desetodnevnih prosvjeda koji se odvijaju u Minsku, ali i drugim bjeloruskim gradovima.
Nakon video konferencije, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da će EU uvesti sankcije bjeloruskim dužnosnicima koji su optuženi za "šokantne i neprihvatljive" radnje, počinjene protiv protuvladinih prosvjednika.
Kazne će biti izrečene "znatnom broju" pojedinaca. Čelnici EU-a također su se zajednički složili da su
rezultati bjeloruskih izbora održanih 09. kolovoza bili "lažirani".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da su se države članice jednoglasno složile oko sankcija, no da će se ekonomska ograničenja provoditi
bez "štete po bjeloruski narod".
Popis pojedinaca koje treba uključiti u sankcije, trebao bi biti usvojen "što je prije moguće", dodala je.
Dužnosnici nisu izravno rekli hoće li predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko biti izravno na meti tih sankcija.
Von der Leyen rekla je da će
EU podržavati mirnu tranziciju vlasti u Bjelorusiji i da će izdvojiti 53 milijuna eura (63,3 milijuna dolara) za podršku građanskom društvu, kao i rješavanju krize uzrokovane Covidom-19.
Dužnosnici EU također su izjavili kako žele da se predsjednički izbori u Bjelorusiji ponove.
Svetlana Tihanovskaya, glavna kandidatkinja opozicije na spornim izborima, pozvala je Europsko vijeće, uoči sastanka, da ne priznaje trenutne rezultate izbora. Ona je rekla da bi se novo glasovanje trebalo održati pod međunarodnim nadzorom, ali je naglasila da EU treba poštovati izbor bjeloruskog naroda.
Komentar: Europski povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, rekao je da će sankcije "bez sumnje" biti pojačane, ali da će se uzeti u obzir i Rusija -
priznajući da Bjelorusija nije europska, već s Rusijom usko vezana. Šef vanjske politike Borrell
kaže da Lukašenku "nedostaje demokratski legitimitet". (EU se sastoji od neizabranih birokrata.) Sankcije će, kako se izvješćuje, biti
usmjerene na sve one koji su "odgovorni za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata", "značajan broj" kazni, rekao je Michel.
Odgovor ruskog ministra inostranih poslova Lavrova:
"Događaji u Belorusiji nas veoma zabrinjavaju. Zabrinjavaju nas pokušaji da se iskoriste poteškoće sa kojima se trenutno suočava Belorusija, beloruski narod i rukovodstvo kako bi se spolja umešali u te događaje, procese. Nije im cilj samo da se umešaju, nego da beloruskom narodu nametnu pravila koja spoljni igrači smatraju korisnim za sebe. Niko ne krije da je reč o geopolitici, borbi za postsovjetski prostor. Videli smo tu borbu i u prethodnim fazama razvoja situacije nakon što je SSSR prestao da postoji. Poslednji primer je Ukrajina"
On je naglasio da je ubeđen da se beloruski narod samostalno može izboriti sa trenutnom situacijom.
"Nadam se da će Belorusi, kao i svi prijatelji Belorusa u inostranstvu, a Belorusija ima mnogo prijatelja, da će uspeti da sami reše svoja pitanja i da se neće slušati one kojima je Belorusija potrebna samo kao geopolitički prostor kako bi širili svoju destruktivnu logiku koja glasi 'ili ste sa Rusijom, ili ste sa Evropom'", rekao je Lavrov.
Prema njegovim rečima, tokom ukrajinskog majdana 2014. godine upravo s tom logikom "ili - ili" istupali su mnogi zvaničnici zemalja Evropske unije.
"Sada govore o 'posredništvu' - čujemo predloge iz Litvanije i Poljske, neko je rekao da bi OEBS trebalo da bude posrednik - pozivam sve koji iznose takve ideje da to ne čine preko mikrofona, nego da to direktno predlože Belorusima, pre svega beloruskom rukovodstvu. Svi koji govore da je posredovanje jedini način da se izađe iz trenutne situacije, pozivam da ne zaborave kako su naše zapadne kolege 'posredovale' 2014. godine tokom majdana u Kijevu", upozorio je Lavrov.
Saopštenja baltičkih zemalja, Poljske kao i Evropskog parlamenta o situaciji u Belorusiji su isključivo geopolitičkog karaktera, ukazao je Lavrov.
"Ovo što sada čujemo iz evropskih prestonica, pre svega iz baltičkih zemalja, kao i iz Poljske, Evropskog parlamenta - tu se ne radi o predsedniku Belorusije Aleksandru Lukašenku, ljudskim pravima i demokratiji. U pitanju je geopolitika, ta ista pravila koje naši zapadni partneri žele da uvedu u svakodnevni život na našem kontinentu i drugim delovima sveta", smatra ruski ministar.
On je rekao da se nada da će Belorusi, koji su nezadovoljni rezultatima izbora u Belorusiji, pokazati spremnost za dijalog sa vlastima.
Lavrov je konstatovao da izbori u Belorusiji nisu bili idealni, ali da ih ne treba iskorišćavati za potkopavanje normalnog dijaloga između vlasti i društva.
"Izbori nisu bili idealni, i ima više dokaza koji ukazuju na to. To priznaje i belorusko rukovodstvo, koje pokušava da stupi u dijalog sa građanima, koji protestuju protiv onoga što smatraju kršenjem svojih prava", rekao je ruski ministar.
Lavrov je dodao da primećuje da policiju u Belorusiji pokušavaju da isprovociraju, između ostalog i primenom grube sile protiv njih.
Prethodno:
Komentar: Europski povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, rekao je da će sankcije "bez sumnje" biti pojačane, ali da će se uzeti u obzir i Rusija - priznajući da Bjelorusija nije europska, već s Rusijom usko vezana. Šef vanjske politike Borrell kaže da Lukašenku "nedostaje demokratski legitimitet". (EU se sastoji od neizabranih birokrata.) Sankcije će, kako se izvješćuje, biti usmjerene na sve one koji su "odgovorni za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata", "značajan broj" kazni, rekao je Michel.
Odgovor ruskog ministra inostranih poslova Lavrova: Prethodno: