merkel
Tražitelj azila snima selfie s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, u Berlinu, 10. rujna 2015. na početku europske migrantske krize
Njemačka kancelarka Angela Merkel udvostručila je svoju kontroverznu imigracijsku politiku otvorenih granica, rekavši da će donijeti "u osnovi iste odluke", ako dođe do sličnih okolnosti, kao što je bilo s migrantskom krizom 2015. godine.

Merkel je dobila takvo pitanje tijekom svoje godišnje ljetne konferencije za tisak, koja se odvijala u Berlinu, u petak. "Kada ljudi stoje na njemačko-austrijskoj ili mađarsko-austrijskoj granici, s njima se mora postupati kao s ljudima", rekla je novinarima.

Političarka je dodala da će se europske nacije suočavati sa sličnim teškim odlukama dugi, nadolazeći niz godina. "Predmet migracije nije završen. To će biti stalna tema 21. stoljeća", rekla je.

U 2015. i 2016. godini u Njemačkoj je podneseno otprilike milijun zahtjeva za azil, zbog čega je to jedan od kritičnih trenutaka 15-godišnjeg mandata kancelarke Merkel, kao kancelarke jedne europske države.

Unatoč početnom valu podrške koji je vladao među njemačkim narodom, stvarnost odluke o imigracijskoj politici Merkel brzo je ustupila mjesto skepticizmu, a kasnije i kontroverzi i reakciji, pogotovo nakon niza glasovitih incidenata, koji su uključivali migrante, uključujući brojne seksualne napade, koji su se događali tijekom proslave Nove godine krajem 2015. i 2016. godine.

Oko 1.250 žena u najmanje 12 gradova seksualno je zlostavljano. Najmanje 24 žrtve silovali su, u većini slučajeva, ne-europski muškarci. Napad na berlinsku božićnu tržnicu u prosincu 2016. samo je dodao "ulje na vatru" i potaknuo novi val pobune javnosti u zemlji i inozemstvu.

Rješavanje vlasti u obje situacije dovelo je do raširenog skepticizma prema migracijskoj politici i barem djelomično doprinijelo porastu potpore protu-imigracijskoj stranci AfD, koja se prvi put našla u njemačkom parlamentu nakon saveznih izbora 2017. godine.


Komentar: Terorizirana javnost može biti vrlo podatna u rukama imenovanih vođa.


Merkel je također sklopila sporazum s Turskom, obećavajući putovanja bez potrebe za vizama u Europu za turske građane, u zamjenu za Tursku koja bi zaustavila plimu migracije, koja je tekla kroz njezine granice. To je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu pružilo novi utjecaj u pregovorima s Bruxellesom u godinama koje dolaze, uključujući 2020. godinu, kada je zaprijetio otvaranjem vrata za izbjeglice, ako NATO ne podrži turske operacije u Siriji.

U 2019. godini oko 1.345.943 stranca migriralo je u Njemačku, u usporedbi s otprilike 2.016.241 u 2015. Od toga se 165.938 prijavilo za status izbjeglica, a 41.094 ih je došlo iz Sirije. Najmanje 54.034 zahtjeva je odbijeno, dok je 45.053 ljudi dobilo status izbjeglica, kako navode podaci Državnog zavoda za statistiku zemlje.