Nakon pokretanja "afere Navalny" nastavljaju se psihološke (geopolitičke) igre s ruskim plinovodom Sjeverni tok 2, koji bi trebao dnom Baltičkoga mora spojiti rusku i njemačku obalu i godišnje isporučivati Njmačkoj i pojedinim drugim članicama EU 55 milijardi m3 plina.
Nakon što se prije nekoliko dana o završetku toga projekta negativno oglasila danska premijerka Mette Frederiksen, kazavši kako ona misli da bi se o njemu ponovo trebalo razgovarati (danski energetski regulator (DEA) inače je dao sve potrebne dozvole za njegovu izgradnju kroz vode danskog šelfa), danas se na istu temu oglasio i austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.
"Osobno ne vidim nikakve veze između stanja oko Navalnog i projekta Sjeverni tok 2. Za mene je to ekonomski projekt", kazao je austrijski čelnik i dodao, da je njemu nepoznato "što je već dokazano" u incidentu s Navalnim i "tko iza toga stoji". Pri tom je pozvao na vođenje dijaloga u teškim situacijama.
Komentar: Nešto kasnije je i austrijski premijer Kurz
izrazio protivljenje zaustavljanju Sjevernog toka 2. Kurz je kazao kako je potpuno suglasan s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji spomenuti plinovod smatra isključivo tržišnim projektom i odbacuje njegovo povezivanje sa stanjem oko ruskog oporbenog aktivista i blogera Alekseja Navalnog.
"Sjeverni tok 2 je za nas u Austriji tržišni projekt, još uvijek pozitivni projekt, jer mi zadržavamo mišljenje da što imamo više diversifikacije, tim bolje, jer možemo koristiti različite smjerove nabave ili tranzita energije u Europu."
Pogledajte i:
'Novičokom' na Putina: Slučaj Navaljni i tri cilja novog pritiska na Rusiju
Komentar: Nešto kasnije je i austrijski premijer Kurz izrazio protivljenje zaustavljanju Sjevernog toka 2. Kurz je kazao kako je potpuno suglasan s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, koji spomenuti plinovod smatra isključivo tržišnim projektom i odbacuje njegovo povezivanje sa stanjem oko ruskog oporbenog aktivista i blogera Alekseja Navalnog. Pogledajte i: 'Novičokom' na Putina: Slučaj Navaljni i tri cilja novog pritiska na Rusiju