Azerbajdžanska i armenska strana izvijestile su o daljnjoj eskalaciji napetosti u regiji Nagorno-Karabah 27. rujna. Predsjednik Nagorno-Karabaha Arajik Harutiunian najavio je opću mobilizaciju za sve muškarce starije od 18 godina. 27. rujna glasnogovornik predsjednika Nagorno-Karabaha Vahram Pogosijan izvijestio je da je azerbejdžanska strana topničkom vatrom napala mirna naselja, kao i glavni grad Stepanakert, te pozvao stanovništvo da se skloni i zaštiti.
Posrednik za Nagorno-Karabah prijavio je smrt i ozljede među civilnim stanovništvom. Armenska je strana također izvijestila da su oborili dva azerbejdžanska helikoptera i tri drona. U izjavi objavljenoj na Facebooku, glasnogovornica armenskog Ministarstva obrane Kušane Stepanian također je rekla da se borbe nastavljaju.
AZERBAJDŽANSKA "PROTUOFENZIVA"
Sa svoje strane, azerbajdžansko Ministarstvo obrane priopćilo je da je pokrenulo "protuofenzivu" nakon što su armenske oružane snage napale naselja na crti razdvajanja u Nagorno-Karabahu. Prema informacijama azerbajdžanske obrane, ubijeni su civili. Azerbajdžanska vojska ne granatira civilno stanovništvo armenske strane, navodi azerbajdžanska obrana.
Azerbajdžanska strana javlja da je "protuofenzivna operacija na cijeloj fronti" pokrenuta "u cilju suzbijanja borbenih aktivnosti armenskih oružanih snaga i osiguranja sigurnosti civilnog stanovništva".
"Službeno objavljujemo da azerbajdžanska vojska ne cilja civilno stanovništvo, civilne objekte i civilnu infrastrukturu. Za razliku od Armenije, zemlje okupatora, Azerbajdžan se tijekom vojnih operacija udovoljava zahtjevima odredbi međunarodnog humanitarnog prava, uključujući Ženevsku konvenciju".
ARMENIJA UVODI VOJNO STANJE
Armenski kabinet ministara najavio je uvođenje ratnog stanja i opću mobilizaciju u zemlji, prema premijeru Armenije Nikolu Pačinianu. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova poziva strane u sukobu u Nagorno-Karabahu da odmah prekinu vatru i započnu pregovore usmjerene na stabilizaciju situacije.
SUKOB GOTOVO 30 GODINA
Sukob između ove dvije zemlje, zbog nadzora nad područjem Nagorno-Karabakh, traje već gotovo 30 godina. Azerbajdžanska regija jednostrano je proglasila neovisnost 1991. godine, uz potporu Armenije. Tenzije između dviju zemalja posebno su se pojačale nakon okršaja 12. srpnja koji je u redovima azerbajdžanske vojske uzrokovao dvoje mrtvih, prema informacijama koje je predstavio Baku. Obje strane se međusobno optužuju da su započeli neprijateljstva. 13. srpnja, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je dvije strane na prekid vatre.
Komentar: Azerbajdžansko Ministarstvo obrane izjavilo je kako su njihove vojne snage pod nadzor stavile niz strateških uzvisina i šest sela koji su se do sada nalazili pod kontrolom armenske vojske.
Svi parametri vojne sposobnosti i opremljenosti pokazuju da je Azerbejdžan pripremljeniji na sukob sa Jermenijom koji je izbio zbog oblasti Nagorno-Karabah.
Turska je izrazila potporu Azerbajdžanu i optužila Armeniju, pozivajući se na pravo Azerbejdžana na samoobranu (koristi taktiku od izraelske vojske, je li?). Erdogan je pozvao Armence da se suprotstave svojoj vladi - 'najvećoj prijetnji miru' u regiji - i da cijeli svijet stane uz Azerbejdžan.
Armenski premijer Nikol Pashinyan, napisao je na svojoj facebook stranici slijedeće: Također je pozvao države-članice Minske grupe OESS-a Rusiju, SAD i Francusku, da ne dozvole proširenje sukoba i njegov izlaz iz okvira regije, a međunarodne organizacije - da iskoriste sve poluge utjecaja kako bi obuzdali Tursku od miješanja u sukob. Predsednik republike Nagorno-Karabah Araik Arutjunjan izjavio je da je azerbejdžanska vojska prilikom napada koristila turske avione F-16 koji
su se već mesec dana nalazili u Azerbejdžanu za potrebe vojnih vežbi. Armenija kaže da razmišlja o priznanju neovisnosti Gorskog Karabaha. Također se obratio europskom sudu za ljudska prava da zaustavi azerbejdžanski napad.
Sjetite se ovoga iz prethodnog tjedna: