
Jedinicu PMF milicije bombardirala je neidentifikovana letelica zapadno od grada Akašat u Iraku u blizini iračko-sirijske granice, javili su arapski mediji pozivajući se na bezbednosni izvor u iračkoj zapadnoj guvernorati Anbar.
Prema izvoru, napad se dogodio nešto posle ponoći u nedelju ujutro, pri čemu je područje bilo napadnuto više puta. Izvor je rekao da su napadi prouzrokovali materijalnu štetu, ali da nije bilo ljudskih žrtava ili povreda.
U vezi s tim, američki vojni glasnogovornik Vaine Marotto objavio je u nedelju da su američki avioni sproveli operacije "udara u srce Daeša", u susednoj Siriji, gde su navodno uništili "kampove za obuku terorista u udaljenoj pustinji Badiiah."
Portparol nije pojasnio gde su se tačno dogodili američki napadi. Pustinja Badija prostire se na oko 500.000 kvadratnih kilometara Bliskog istoka, pokrivajući jugoistočnu Siriju, veći deo Jordana, deo zapadnog Iraka i severnu Saudijsku Arabiju.
Neidentifikovani avioni i dronovi više puta su pogađali položaje iračke milicije tokom proteklih godinu i po dana ili nešto više; vođe milicije i parlamentarci u Bagdadu optužili su Izrael za krivicu, a SAD kao kozaverenika zbog svoje kontrole nad Iračkim vazdušnim prostorom.
Izraelski premijer Benjamin Netaniahu nagovestio je da je njegova zemlja možda izvršila udare na skladišta municije PMF u Iraku u avgustu 2019. godine, rekavši da će Izrael delovati protiv Irana, "države koja želi da nas uništi". Formalno, Izrael nije priznao odgovornost za izvođenje udara u Iraku od 1981. godine, kada su njegovi avioni uništili iračku nuklearnu elektranu jugoistočno od Bagdada.
Iran je pružio PMF-u logističku i savetodavnu podršku za rat protiv DAEŠ-a između 2014-2017, a Tel Aviv i Vašington su ga optužili da je grupu koristio kao zamenu za svoje regionalne operacije. Teheran je negirao ove tvrdnje i rekao da je njegova podrška usmjerena na borbu protiv terorizma.
SAD su počele povlačenje svojih 5.200 vojnika u Iraku u martu usred neprekidnog niza raketnih napada na utvrđene položaje na kojima njihove snage djeluju nakon januarskog atentata na iranskog zapovjednika u Bagdadu, što je navelo irački parlament na usvajanje rezolucije koja zahteva njihov odlazak. Krajem prošlog meseca američki mediji izvestili su da je Vašington upozorio Bagdad da će se povući iz svoje ambasade u iračkoj prestonici ukoliko Irak ne uspe da proveri napade na američko osoblje.


Komentar: Pogledajte i: Izvještaj PBS-a iz 2017. godine: 'Upoznajte miliciju, potpomognutu od Irana, koja je Irak spasila od ISIS-a'