© Sputnik / Press služba ruskog Ministarstva vanjskih poslovaRuski, armenski i azerbejdžanski ministri vanjskih poslova tijekom razgovora u Moskvi, 9. listopada 2020.
Dogovor je postignut na trilateralnim konsultacijama u kojima su učestvovali ministri spoljnih poslova dviju zaraćenih strana, Jermenije i Azerbejdžana, i Lavrov, koji je bio posrednik. Pregovori su trajali nekih 10 sati i završeni su u ranim satima subote po lokalnom vremenu.
Baku i Jerevan su se složili da obustave sve vojne akcije, počev od subote u podne, iz "humanitarnih" razloga. Pauza u borbi omogućit će razmjenu zarobljenika i razmjenu tijela vojnika palih na frontu, rekao je Lavrov medijima.
Crveni krst će pomoći da se olakša razmjena.
Lavrov je nagovijestio da bi sporazum trebalo da služi kao odskočna daska ka trajnom miru, dodajući da će zaraćene strane započeti pregovore pod pokroviteljstvom OEBS grupe iz Minska kako bi se "postiglo mirno rješenje" sukoba.
"Republika Azerbejdžan i Republika Jermenija pod posredovanjem Minsk grupe OEBSa započinju značajne pregovore kako bi se što prije postiglo mirno rješenje sukoba zasnovano na osnovnim principima poravnanja", rekao je ruski glavni diplomata.
Tačni parametri prekida vatre još se dorađuju, prema Lavrovu.
Konkretni parametri režima prekida vatre dogovarat će se odvojeno.
Razgovori su održani nakon što su obje strane prihvatile poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvu. Ruski lider pozvao je u četvrtak Baku i Jerevan da prekinu neprijateljstva i vrate se pregovorima.
Poziv je uslijedio nakon što je Putin obavio nekoliko krugova razgovora i sa jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom i azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. Ranije je Rusija, zajedno sa Francuskom i SAD - koje su obje kopredsjedavajuće takozvane Minsk posredničke grupe za Nagorno-Karabah,i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), više puta pozvala obje strane da se vrate za pregovarački sto.
Sukob između dva susjeda bjesni od 27. septembra kada su se obje strane upustile u teške borbe. Izbijanje nasilja izazvao je dugogodišnji spor oko Nagorno-Karabaha - regije naseljene Jermenima koja je priznata kao dio teritorije Azerbejdžana. Sukobi, u kojima je primjenjena teška artiljerija i vazdušni udari, uzrokovali su više vojnih i civilnih žrtava.
Komentar: Azerbejdžanski ministar spoljnih poslova Džejhum Bajramov je rekao da će humanitarni prekid vatre u Nagorno-Karabahu trajati samo onoliko koliko Crvenom krstu bude potrebno da dogovori razmjenu posmrtnih ostataka žrtava.