izbori
Hoće li Biden preuzeti mjesto predsjednika 21. siječnja i hoće li način na koji su se održali izbori 2020. godine ostaviti trajne ožiljke na tkivu američke nacije?

Kada se Izborni kolegij sastane u ponedjeljak, gotovo će sigurno potvrditi bivšeg potpredsjednika Joea Bidena za 46. predsjednika Sjedinjenih Država i on će položit zakletvu 20. siječnja. Na nacionalnoj razini raste nezadovoljstvo zbog spoznaje te realnosti..

Ipak, milijuni Amerikanaca odbit će prihvatiti legitimitet tog izbora i njegovog ishoda i nastavit će vjerovati, zajedno s predsjednikom Donaldom Trumpom, da su izbori "namješteni".

"Je li establišment ukrao izbore 2020. da bi se riješio predsjednika Donalda Trumpa kojeg je prezirao?" O ovom će se pitanju raspravljati desetljećima, kao i o pitanjima kao što su: "Je li Franklin Delano Roosevelt imao saznanja da će Japanci napasti? "; ili: "Je li Lee Harvey Oswald samostalno djelovao u Dallasu?"

Trampova pravna borba

Dojam da se nešto prvi put događa pojavljuje se u svijesti milijuna ljudi odmah nakon izbora 3. studenog. Prema anketi Gallupa, 83 posto republikanaca koje je tada anketirao Gallup izjavilo je da ne vjeruje izvještajima o Trumpovom porazu.

Masovna percepcija nekog događaja često može da promeni i samu realnost.

A percepcija Trumpovih glasača temelji se na stvarnoj osnovi.
Svi su bili zapanjeni kada je u trenucima kada se činilo da je Trump imao prednost tijekom prebrojavanja glasova 3. studenoga, brojanje u ključnim kolebljivim državama iznenada zaustavljeno oko ponoći, uz najavu da će se nastaviti sljedećeg jutra. Zašto je došlo do zastoja?
Ponovno naglašavamo, stvari koje se doživljavaju kao stvarne stvarne su u svojim posljedicama.

Washington Post izvještava ovog tjedna da je samo 27 republikanskih kongresmena priznalo Bidenovu pobjedu od izborne noći. Otprilike 220 republikanskih članova Doma i Senata - što će reći 88 posto republikanaca u Kongresu - ne bi znalo tko je pobijedio na izborima.

A Trump se, uz podršku milijuna ljudi, nastavlja boriti da ubijedi javne dužnosnike u ključnim državama poput Pennsylvanije, Wisconsina, Michigana, Georgije, Arizone i Nevade da povuku potvrdu rezultata izbora. Priznao je da je telefonski kontaktirao republikanske kongresmene kako bi ih nagovorio da ne podržavaju imenovanje Bidena za predsjednika.

Zajedno s državnim tužiteljima iz 17 saveznih država, Trump se pridružio tužbi koja zahtijeva da Vrhovni sud prihvati argumente Teksasa kako bi zakasnjele izmene u procesu glasanja u četiri kolebljive države proglase neustavnim i nezakonitim


Među vjerodostojnijim optužbama je da su zbog pandemije u procesu glasanja u državama napravljene odgođene promjene, posebno u vezi s glasačkim listićima primljenim poštom. Tvrdi se da bi glasački listići dani kao rezultat promjena izvršenih protivno državnim zakonima ili ustavu trebali biti odbijeni. Većina tih glasova došla je iz urbanih područja gdje je Bidenova prednost bila ogromna.


Komentar: Prvi prijedlog zakona kojim se predlaže izmjena i dopuna glasovanja u odsutnosti "bez opravdanja" odjeljka 14. uveden je u Senat Pennsylvanije u siječnju 2019. - više od godinu dana prije pandemije COVID-19.


Iako je na sudovima odbijeno 50-ak tužbi podnesenih Trumpovom kampanjom, navodi o prijevarama pri prikupljanju i prebrojavanju glasova, koji pristižu iz sata u sat, dodatno jačaju popularno mišljenje da je Trump lišen glasova koje je dobio, dok je Biden dobio glasove koji su bili ilegalni.

Secesija srca

Gde će nas sve ovo odvesti 20. januara?

Američka će politika biti još otrovanija i polariziranija nego što je bila u prethodne četiri godine. Deseci milijuna Amerikanaca osjećat će se obespravljeno i vjerovati da je najvećeg borca ​​kojeg su imali u prethodnim desetljećima ilegalno svrgnula zavjerenička skupina (sastavljena od duboke države i medija) s kojom se borio četiri godine.

Ova percepcija dodatno je ojačana iznenadnim otkrićem da je Bidenov sin Hunter ovog tjedna službeno postao meta savezne porezne istrage. Priča je to o kojoj su glavni mediji ne samo odbili izvijestiti, već su je i pokušali zataškati. A to dodatno jača rašireno uvjerenje da su ti mediji bili na Bidenovoj strani i da će iskoristiti moć koju imaju da utječu na ishod budućih američkih izbora u korist establišmenta kojem pripadaju.


Za desetke milijuna Amerikanaca, glavni mediji izgubili su svu vjerodostojnost i moralni autoritet koji su nekoć posjedovali. Proveli su četiri godine promičući laž da su se Vladimir Putin i Donald Trump urotili radi krađe izbora 2016. godine, što je optužnica za koju Robert Mueller ni nakon dvogodišnje istrage nije mogao da nađe bilo kakav osnov. Oni su zagovarali da Tramp bude svrgnut sa vlasti zbog jedne jedine rečenice koju je izrekao u toku telefonskog razgovora sa predsjednikom Ukrajine.

I cijelo to vrijeme Trump je predstavljan kao rasist, seksist, homofob i izdajica, a njegovi sljedbenici kao ljudi vrijedni prezira (deplorables). Licemjerni pozivi glavnih medija na slogu, nakon zločina koje su počinili, vrijeđaju zdrav razum. Zaista su nevjerojatni. Sad kad se čini da su demokrati preuzeli Bijelu kuću, šalje se poruka: "Zar ne možemo jednostavno djelovati složno?"

Što slijedi?

Neki predviđaju secesiju. No, iako je secesija malo vjerojatna, secesija srca već se dogodila u Americi. U našoj zemlji danas postoje dvije države i dva naroda, naizgled nepomirljivo odvojeni.

Može li država poput naše podijeljena na rasnoj, ideološkoj i vjerskoj osnovi još uvijek činiti velike stvari koje su izazvale divljenje cijelog svijeta, kao što je to činila u prošlosti?

Preveo Radomir Jovanović/Novi Standard

Izvor Buchanan.org