© AP Photo / Marco Ugarte, datoteka
Obrador - možda poznatiji pod inicijalima AMLO - rekao je da će njegova administracija u četvrtak kontaktirati druge vlade kako bi pronašla zajednički jezik o tom pitanju, dodajući da će to pitanje pokrenuti na sljedećem međunarodnom samitu G20.
"Mogu vam reći da ću na prvom sastanku G20 koji imamo, dati prijedlog o ovom pitanju", rekao je. "Da, društveni mediji ne bi trebalo da se koriste za podsticanje nasilja i sve ostalo, ali to ne može da se koristi kao izgovor za suspendovanje slobode izražavanja."
"Kako kompanija može da se ponaša kao da je sva moćna, svemoćna, kao neka vrsta španske inkvizicije o onome što se izražava?"
Sekretar za spoljne odnose Marcelo Ebrard je elaborirao rekavši: "S obzirom da se Meksiko preko našeg predsjednika oglasio, odmah smo stupili u kontakt sa drugima koji misle isto." Primjetio je da su se do sada čuli sa zvaničnicima iz Njemačke, Francuske, Evropske unije, Latinske Amerike, Afrike i jugoistočne Azije, mada nisu precizirali svaku državu.
"Predsjednikova naređenja su da stupimo u kontakt sa svima njima, podijelimo ovu zabrinutost i poradimo na izradi zajedničkog prijedloga. Vidjet ćemo šta se predlaže", nastavio je Ebrard.
Iako je AMLO dao nekoliko detalja o tome kako će se Meksiko boriti protiv sve agresivnijih kampanja cenzure na društvenim mrežama, on je tvrdio da korporacije ne bi trebale da odlučuju ko ima pravo na glas na mreži. Ranije ove nedjelje, predsjednik je pozvao svoje pratioce na Facebooku da migriraju na Telegram, čije se politike moderiranja smatraju manje strogim od ostalih glavnih platformi.
Obrador nije prvi visoki zvaničnik širom svijeta koji je izrazio zabrinutost zbog nedavnih čistki na društvenim mrežama - naime odluka Twittera da zauvijek zabrane nalog američkog predsjednika Donalda Trumpa - zabrinula je zvaničnicike u Rusiji, Poljskoj i Njemačkoj.
Ranije u četvrtak, glasnogovornica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova uporedila je zabranu Trumpa na Twitteru sa "nuklearnom eksplozijom u sajber prostoru", dok je njemačka kancelarka Angela Merkel suspenziju ocijenila kao "problematičnu".
Francuski ministar finansija Bruno Le Maire u međuvremenu je opisao Big Tech firme kao "digitalnu oligarhiju" i kao "prijetnju" demokratiji nakon progona Trumpa sa Twittera, iako je bez obzira na to rekao da bi državne vlasti trebale imati ovlaštenja za regulisanje govora. Poljska vlada je na sličan način osudila privremenu zabranu Trumpa na Facebooku, rekavši da "predstavlja cenzuru". Prema nedavno usvojenom zakonu u zemlji, uklanjanje "zakonitog sadržaja" sa veb lokacija društvenih mreža sada je ilegalno.
Obradorov pritisak protiv cenzure nije jedini stav koji ga je doveo u naslove u posljednje vrijeme. Pažnju je privukao prošle nedjelje nakon što je ponudio politički azil Julijanu Asangeu u Meksiku - uprkos tome što generalno podržava Trumpovu administraciju, koja pokušava da optuži i zatvori suosnivača WikiLeaksa usred poziva nekih od Trumpovih pristalica da mu dodijeli pomilovanje.
"Assange je novinar i zaslužuje šansu, ja se zalažem za njegovo pomilovanje", rekao je AMLO novinarima ubrzo nakon što je britanski sudija oborio američki zahtjev za izručenje aktiviste za borbu protiv tajnosti, dodajući "daćemo mu zaštitu".
Komentari čitatelja
na naše novosti