hilari i medlin
Pogledajte duo drevnih neokonskih ratnih harpija
Američki državni sekretar Antony Blinken napadnut je nakon što je pohvalio naslijeđe Madeleine Albright, koja je jednom čini se opravdavala smrt iračke djece, rekavši da je zemlju učinila "globalno poštovanijom".

Blinken je u petak na Twitteru pozdravio Albrightovu, bivšu američku ambasadorku u UN i američkog državnog sekretara pod predsjednikom Billom Clintonom, kao "ženu hrabrost".

"Tokom njene diplomatske karijere kao američke ambasadorke u UN i prve žene državnog sekretara, njena postojanost i efikasnost učinile su SAD jačim i poštovanijim na globalnom nivou", tvitovao je Blinken, dodajući da mu je Albrightova "uzor" kao i " mnogim našim diplomatama ".


Izbor uzora mnogima se učinio neobičnim. Odgovori su preplavljeni snimkom čuvenog Albrightinog intervjua od 60 minuta sa Lesly Stahl, u kojem je rekla da je smrt navodno pola miliona iračke djece usljed američkih sankcija "vrijedila".

"Albright, vi i vaš prethodnik Pompeo dokazujete da SAD samo biraju bukvalne psihopate za vođenje State departmenta", tvitovala je nezavisna australijska novinarka Caitlin Johnstone, nazivajući američki State department "drugim američkim ratnim odjeljenjem".

"Tako sam ponosan što žena opravdava masovno ubistvo! Neoliberalni imperijalizam. To je poput jastoga koji sporo ključa. Ljudi to ne shvataju dok nije kasno", rekao je samozatajni antifašista i pristalica BLM.

Drugi kritičar je tvrdio da je, uz pohvalu Albrightovoj, vrhovni diplomata "bar" priznao da je izricanje sankcija zbog kojih djeca trpe ono što američki zvaničnici smatraju "ponašanjem uzora".

Jedna osoba je sugerisala da je Blinken lako mogao izbjeći kontroverzu tako što bi "jednostavno" odabrao "neratnog zločinca" kao svoj uzor.

Albright je kasnije kritikovala Stahlin intervju, tvrdeći da je nesvjesno upala u zamku koju je podmetnula novinarka i nije namjeravala da sugeriše da su iračka djeca nepotrebna. Međutim, čini se da masovna reakcija sa kojom se suočila nakon segmenta nije imala velikog uticaja na njene poglede na pitanje sankcija u cjelini. Upitana na događaju u Charlottesvilleu 2012. godine o američkim sankcijama Iranu, Albrightova je otvoreno odbila paralelu sa Irakom, rekavši da one "apsolutno nisu iste".

Njena ozloglašenost takođe potiče iz toga što je smatraju jednim od najotvorenijih zagovarača NATO bombardovanja Jugoslavije pod vodstvom SAD 1999. godine zbog navodnih zločina nad etničkim Albancima na Kosovu.

Albrightova je takođe optužena jer je, između ostalog, blokirala mirovne snage UN da intervenišu u genocidu u Ruandi.

Nedavno je bivša američka diplomata izazvala kontroverze rekavši da postoji "posebno mjesto u paklu za žene" koje ne podržavaju tadašnju predsjedničku kandidatkinju Hillary Clinton.