Thordarson
© Jonas Sverrisson Rasch/DagbladetSigurdur Thordarson, poznatiji kao Siggi hakkari, osuđeni je kriminalac i doušnik FBI-a s Islanda, poznat po raznim curenjima informacija, seksualnom zlostavljanju više maloljetnih dječaka, brojnim slučajevima prijevara i pronevjeri organizacije Wikileaks
Američki slučaj protiv Juliana Assangea mora biti prekinut nakon što je ključni svjedok priznao da je lagao, ugled Zapadnog zakona i budućnost novinarstva zavise od toga, rekao je britanski novinar i Assangeov prijatelj Vaughan Smith.

Vijest da je dobrovoljac WikiLeaksa, koji je postao doušnik FBI, Sigurdur Ingi Thordarson izmislio neke važne dijelove svojih svjedočenja u optužnici protiv suosnivača sajta Assangea "nije iznenađenje", istakao je Smith. Oni koji su bliski WikiLeaksu odavno znaju da je čovjek "imao problema sa ponašanjem", rekao je.

Smith je pružio utočište Assangeu 2010. godine - prvo u Frontline klubu u Londonu, a zatim u njegovoj seoskoj kući u Norfolku - kada je izdavač pobjegao od optužbi za seksualno zlostavljanje u Švedskoj, koje je on neprestano negirao. Tužioci su kasnije odustali od istrage.

wikiliks
© The Evening StandardPristalica Wikileaksa Vaughn Smith razgovara s predstavnicima medija nakon što je prisustvovao sudu 2012. godine
Islandski državljanin Thordarson bio je jedan od ljudi koji su bili tamo sa Assangeom i Smithom, rekao je novinar, tvrdeći da je "bilo poznato da je ukrao neke stvari kad je prije toliko vremena boravio u mojoj kući".

2012. WikiLeaks je podnio krivičnu prijavu protiv dobrovoljca zbog pronevjere i finansijske prevare, a na kraju je osuđen za oba prekršaja na Islandu.

U članku koji je prošle nedjelje objavio islandski list Stundin, Thordarson je rekao da je lagao u svom svjedočenju, priznajući, između ostalog, da mu Assange nikada nije direktno naredio da izvrši bilo kakvo hakiranje.

Ove nove izjave američkog ključnog svjedoka su "poražavajuće" i "potpuno podrivaju" američki slučaj protiv osnivača wikiLeaksa. "U osnovi, objasnio je da je lagao kako bi smjestio Julianu u namjeri da pokuša da spasi vlastitu kožu", rekao je Smith.

Assange bi se mogao suočiti sa 175 godina iza rešetaka u SAD, gdje ga traže zbog špijunaže i objavljivanja povjerljivih dokumenata o Iraku, Avganistanu, zalivu Guantanamo i drugo.


Izdavač se nalazi u zatvoru maksimalne sigurnosti Belmarsh u Londonu od aprila 2019. godine zbog nepoštovanja kaucije. Prije toga, proveo je sedam godina skriven u ambasadi Ekvadora u britanskoj prestonici, pokušavajući da izbjegne progon zbog onoga što njegove pristalice insistiraju da su legitimne novinarske aktivnosti.

Američki zahtjev za izručenje Assangea odbio je britanski sudija početkom 2021. godine zbog lošeg zdravstvenog stanja zatvorenika, ali je Washington već iznio planove za žalbu na tu odluku.

Američke optužbe za špijunažu protiv Assangea su "očigledno lažne", insistira Smith, dodajući da je "najbolji put napred za sve da odustanu od slučaja i krenu dalje. Juliana treba pustiti. Očigledno pati. "

Osnivač WikiLeaksa "ima ozbiljnih zdravstvenih problema, koji postaju sve gori, i gori, i gori. Psihološki je pod nevjerovatnim stresom", podsjetio je novinar. Drže ga u samici i ima problema sa komunikacijom sa spoljnim svijetom, rekao je Smith, dodajući da je posljednji put razgovarao sa Assangeom prije oko godinu dana.

Dakle, odluka Bidenove administracije o slučaju važna je za "reputaciju britanskog i američkog zakona" i budućnost novinarstva u cjelini, rekao je Smith. Optužbe protiv izdavača "kriminalizuju osnovnu novinarsku praksu", a Smith je primijetio da je iznenađujuće što "čini se da britanski i američki mediji ne prave buku oko toga šta se dešava sa Thordarsonom".

Za sada je nejasno kako će se završiti Assangeova saga, ali "morat ćemo da sačekamo i vidimo kako, zaboga, Amerikanci mogu da ustraju na slučaju kada, čini se, njihov glavni svjedok laže", dodao je novinar.