beograd
© ReutersDemonstranti prosvjeduju u Beogradu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove vlade
Nedavno objavljena studija otkriva u kojoj meri britanska vlada želi da manipuliše javnim mnjenjem u balkanskim zemljama. I nema nagrade za pogađanje ko će biti predstavljen kao "loš momak" ...

Među serijom procurelih dokumenata britanske vlade koji se odnose na tajne akcije na Balkanu nalazi se i fascinantna tajna studija, koju su sproveli kompanija za profesionalne usluge "WYG" i anketar "Ipsos", a koja govori o metodama suprotstavljanja negativnoj percepciji Londona među konstitutivnim zemljama regiona, kao i o vrsti propagande koju treba koristiti za manipulaciju percepcijama građana.

Analiza ciljne publike (TAA) ponudila je četiri "programske preporuke" koje nude "potencijalne puteve" za postizanje "širih ciljeva" Londona, među kojima su podrška "pozitivnoj percepciji" Velike Britanije, pristupanje EU i članstvo u NATO-u i "suprotstavljanje zlonamernom uticaju trećih strana". Između ostalog navodi se: promovisanje medijske pismenosti među mladim građanima, podrška "nezavisnim" medijima, finansiranje inicijativa za otkrivanje "lažnih vesti" i promovisanje "istorijskih priča o prijateljstvu" o vezama Velike Britanije sa regionom.

Na kraju, u dokumentu se navodi da je posebno važno istaći "veze koje su ujedinile Britaniju i Jugoslaviju u borbi protiv fašizma u Drugom svetskom ratu" u javnim porukama, na primer kao štu su javni događaji finansirani od strane Velike Britanije, kao i 80. godišnjica od invazije sila Osovine na Jugoslaviju. Predloženo je da bi se ovakve inicijative mogle "promovisati kroz događaje u ambasadama, kulturne i obrazovne veze, sa novim istraživanjima objavljenim putem izložbi i medija".

Čini se da je London preporuke TAA usvojio. U junu ove godine održana je prva zvanična poseta ministra odbrane Velike Britanije Beogradu, gde se Ben Volas sastao sa njegovim srpskim kolegom i predsednikom Aleksandrom Vučićem, a koja se poklopila sa operacijom "Platinasti vuk", multinacionalnom vojnom vežbom koju je predvodio London u kojoj je Srbija sarađivala sa NATO članicama.

Volas je prisustvovao i otkrivanju spomen obeležja na nekadašnjem aerodromu kojim je tajno upravljala britanska izvršna uprava za specijalne operacije u tada okupiranoj Jugoslaviji, a koji je korišćen za evakuaciju 11.000 partizanskih boraca i ranjenih civila u periodu od maja 1944. do juna 1945. godine, koji je izgradila britanska vojska. Kao odgovor na njegovo otkrivanje, Vučić je izrazio nadu da bi odnosi između Beograda i Londona mogli da dostignu "nivo pravog partnerstva koje smo imali kao saveznici u oba svetska rata". Da li je ovakvu liniju predložio gostujući britanski političar?

Kakva god da je istina, nakon samita, Velika Britanija i Srbija potpisale su bilateralni dokument kako bi "proširile ambicije" svog "odbrambenog angažmana" i "otvorile nove mogućnosti za zajedničku obuku".

Glavni mediji su Volasevo putovanje ocenili kao veliki diplomatski uspeh, iako je u bizarnom incidentu samo nekoliko dana kasnije rekao za "Dejli telegraf" da je između dve zemlje potpisan i "značajni sporazum" kako bi se suprotstavili navodnom "zlonamernom uticaju i manipulacijama" Rusije, što su britanska ambasada u Beogradu i Ministarstvo odbrane Srbije odlučno negirali.

Jasno je da je ministar odbrane rekao nešto što nije trebalo, a TAA jasno stavlja do znanja da je primarni cilj njegovih "programskih preporuka" u pogledu regionalnih medija tajno podrivanje javne podrške Moskvi. U njemu se navodi da se "ruski" uticaj na Balkanu gradi na "istorijskim kulturnim, verskim i političkim vezama", pri čemu predsednik Vladimir Putin uživa najveći rejting svetskih lidera - u Crnoj Gori (71%) i Srbiji (86%) među onima koje je anketirao "Ipsos".

Razlozi za ovo visoko poštovanje su višestruki, na primer, TAA napominje da se Moskva "doživljava kao zaštitnica srpskih interesa na Kosovu", a zauzvrat Srbi vide Rusiju kao "bratsku naciju, koja im daje moralnu i političku podršku".

Takođe se veruje da je Srbija "štit protiv NATO-a" među onima koji nisu zaljubljeni u vojnu alijansu. Takvo raspoloženje prošireno je u celom regionu - 98% Srba u BiH i 80% Srba u Srbiji protivi se članstvu u NATO-u, a samo 30% Crnogoraca ima pozitivne poglede na vojni blok, uprkos tome što se njihova zemlja pridružila u junu 2017. godine.


Komentar: Prezir prema NATO -u ne iznenađuje s obzirom na to da je prije nešto više od 20 godina vodio neosnovanu i razornu kampanju bombardiranja regije: Težina lanaca: Uništenje Jugoslavije od strane SAD -a/NATO -a (dokumentarni film)


Međutim, TAA tvrdi da protivljenje "bližem povezivanju sa Zapadom", zajedno sa generalno negativnim shvatanjem Velike Britanije, nisu legitimna mišljenja sa razumnom ili racionalnom osnovom, već mogu nastati samo kao "remetilačka uloga Moskve" u regionu, za koju se kaže da uključuje pokušaje "podrivanja sigurnosti, suvereniteta i stabilnosti", i kao takva je "pretnja" kojoj se treba suprotstaviti.

Međutim, kontradiktorno, analiza priznaje da su istraživanja i analize ukazali da su "proruske" vesti ili komentari "često domaće proizvodnje" i da su često rezultat "onoga što lokalni lideri čine da povećaju svoju popularnost", a za mnoge medije se kaže da su "otvoreno proruski orijentisani". Očigledno, pozitivna pokrivenost i percepcija Moskve na Balkanu nisu proizvod spoljnog mešanja.

Ipak, da bi se suprotstavio ovom neprijatnom stanju stvari, London je pokrenuo grandiozan projekat, "Podrška velikoj nezavisnosti medija na Zapadnom Balkanu", čija je investicija 9,5 miliona funti za period između 2019. i 2022. godine. Realizatorima programa nudi se poverljiv dosije u kome se navodi niz "predloženih aktivnosti" koje treba pokrenuti.

Predlozi uključuju stvaranje "mreže" ženskih "novinara iz oblasti odbrane i diplomatije", pokretanje medijske kuće koja će objavljivati "kvalitetne" tekstove, fotografije i video sadržaje dostupne na četiri glavna jezika u regiji, upravljanje "fabrikom građanskog sadržaja" za obuku mladih ljudi da postanu proizvođači sadržaja da "identifikuju i suprotstave se neprijateljskim narativima", a takođe i nastojanje da se tajno angažuju uticajni ljudi na društvenim mrežama kako bi širili prozapadnu propagandu.

"Popularni blogeri... objavljivaće video zapise u kojima dele izrazito zapaljive dezinformacije, od kojih će neki uključivati i teorije zavere o NATO-u, pre nego što se otkrije da su lažne, te će se pozivati pratioci da im ne veruju", navodi se u dokumentu. "Influenseri će zaključiti da im je dosta gledanja lažnog i zapaljivog sadržaja na Jutjubu i drugim platformama i pozvaće publiku da bude mudra u dezinformacijama."

Zabrinjavajuće je razmatrati da je poricanje Ministarstva odbrane Srbije da je potpisalo bilo kakav sporazum sa Velikom Britanijom koji cilja navodni "zlonamerni uticaj" Moskve moglo biti iskreno, jer je Beograd jednostavno uvučen u zamaskirane tajne napore Londona kako bi poboljšao medijske standarde i u borbu protiv pošasti lažnih informacija, ne shvatajući njihovu pravu prirodu i svrhu.

Potvrđujući ovo tumačenje, procureli dosijei vezani za operaciju Londona sa skrivenim spletkama kako bi se osiguralo potpuno i trajno odvajanje Kosova od Srbije u velikoj meri razjasnile su pravu prirodu inicijative i ulogu Londona, te je trebalo da budu daleko od očiju javnosti i lokalnih političara.

Jasno je da je potrebno u 21. veku izmeniti čuvenu Vergilijevu poslovicu, te da glasi: "Čuvaj se Britanaca i kad darove nose."
Autor Kit Klarenberg, istraživački novinar u domenu uloge obaveštajnih službi u oblikovanju politike i percepcije / RT