© Mikhail Metzel/TASSNjemačka kancelarka Angela Merkel (L) i ruski predsjednik Vladimir Putin
Govoreći tokom zajedničke konferencije za novinare nakon razgovora Kremlja sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u petak, Putin je podigao uzbunu zbog akcija Kijeva.
"Dovoljno je pogledati izjave najviših zvaničnika države: one pokazuju da Kijev ne želi da ispuni sporazume iz Minska", rekao je predsjednik.
Novi zakon koji trenutno razmatra ukrajinski parlament, nazvan "O prelaznom periodu", posebno je zabrinjavajući, naglasio je Putin. Njegovo usvajanje bi "de-fakto značilo jednostrani izlazak Ukrajine" iz Minskog sporazuma koji su Kijev, Moskva i samoproglašene republike Lugansk i Donjeck potpisali još 2015. godine. Između ostalog, zakon predviđa "de-okupaciju" otcjepljenih teritorija, eksplicitno označavajući samoproglašene antikijevske vlasti i trupe kao "okupatori".
"Nadajmo se da će gospođa Merkel izvršiti pritisak na ukrajinske vlasti i da se zakoni neće usvojiti", rekao je Putin.
Iako su međunarodne strane u više navrata naglašavale da sporazumi iz Minska, uz posredovanje Francuske i Njemačke, ostaju jedina opcija za okončanje trajnog krvoprolića, njihova primjena je dugo u zastoju. U stvari, zaraćene strane čak nisu uspjele da uspostave solidan prekid vatre, a borbe niskog intenziteta i dalje se nastavljaju u regionu.
Dok sporazum predviđa ponovnu integraciju otcjepljenih teritorija nazad u Ukrajinu, vlasti u Kijevu su efikasno zahtjevale da se samoproglašene republike predaju, insistirajući na tome da ukrajinske snage treba da povrate kontrolu nad granicom sa Rusijom. Granica je pod kontrolom pobunjenih republika od 2014. godine, kada je nakon krvavih događaja "EuroMaidan" u Kijevu izbio višegodišnji sukob u istočnoj Ukrajini.
Komentar: Strašno stanje Ukrajine također se odražava u njezinoj regionalnoj politici, a u posljednjih mjesec dana dogodila su se sljedeća velika ubistva: