kukuruz
Kad god čujemo riječ "održivo", bilo bi dobro da se kritički osvrnemo na tu lijepu riječ. U slučaju globalističke agende 2030, sa 17 održivih ciljeva do 2030. godine, one za stvaranje "održive poljoprivrede", ako se pažljivo pogleda, uništit će ogroman dio poljoprivredne proizvodnje u EU i potaknuti već rastuće svjetske cijene hrane da rastu daleko više. Komisija EU nazvala je njihov zeleni dogovor za hranu slatkim imenom "Od farme do viljuške". Podržava ga sveprisutni Svjetski ekonomski forum Klausa Schwaba i njihov veliki reset.

Imajte na umu da održivost prema definiciji Svjetskog ekonomskog foruma UN i Davosa znači postizanje emisije nultog ugljika do 2050. Ipak, ne postoje naučne studije koje nezavisno dokazuju da CO2 ugrožava našu planetu stvaranjem globalnog zagrijavanja. Samo bezbroj sumnjivih, dobro finansiranih modela računara. Bezopasan gas je neophodan za život ljudi, životinja i biljaka.

Sada Komisija Evropske unije gura radikalnu agendu odozgo prema dolje u poljoprivredno srce drugog po važnosti svjetskog proizvođača hrane u sklopu svog loše zamišljenog Zelenog dogovora EU. Ako se primijeni kako je vjerovatno, to će izazvati drastično smanjenje prinosa, ozbiljno smanjenje proteina u mesu i, možda najopasnije, poništavanje važećeg zakona EU koji reguliše nove usjeve modifikovane genima, ili GMO.2. To će imati globalne posljedice.

OD FARME DO VILJUŠKE...

U maju 2020. godine Evropska komisija je objavila svoju strategiju "Od farme do viljuške". Zvanična briselska retorika zvuči kao da dolazi prehrambena nirvana. Oni navode: "Strategija od farme do viljuške je u srcu Evropskog zelenog dogovora, čiji je cilj da prehrambeni sistemi budu pošteni, zdravi i ekološki prihvatljivi". Vau, to zvuči super.

Oni zatim prelaze na stvarnu agendu: "Moramo redizajnirati naše prehrambene sisteme koji danas čine gotovo trećinu globalnih emisija GHG (stakleničkih gasova), troše velike količine prirodnih resursa, rezultiraju gubitkom biološke raznolikosti i negativnim uticajima na zdravlje". Ovo je pametan način demonizovanja poljoprivrednika i naše proizvodnje hrane kao proizvođača CO2. Rješenje? "Nove tehnologije i naučna otkrića, u kombinaciji sa povećanjem javne svijesti i potražnje za održivom hranom, bit će od koristi svim zainteresovanim stranama."

Kako neizabrane birokrate u Briselu planiraju "redizajnirati naše prehrambene sisteme" kako bi do 2050. eliminisali jednu trećinu globalnih emisija stakleničkih gasova? Prisiljavajući poljoprivrednike da bankrotiraju zahtijevajući nove skupe alate za proizvodnju i radikalno nove genetski manipulisane patentirane biljke sa nedokazanom bezbjednošću. Iznad svega, planiraju ukinuti trenutnu de facto zabranu uzgoja biljaka modifikovanih genima. Za one koji ne znaju, to je ista neprovjerena rizična tehnologija koja se koristi u vakcinama protiv COVID-19, Pfizer i Moderna mRNA vakcinama modifikovanih genima koristeći CRISPR.

Komesar EU za poljoprivredu Janusz Vojciechovski kaže za zelenu agendu Od farme do viljuške: "Poljoprivrednici će morati radikalno promijeniti svoje metode proizvodnje i najbolje iskoristiti tehnološka, digitalna i prostorna rješenja kako bi započeli novu poljoprivrednu tranziciju." Zato planiraju radikalnu transformaciju. Ovo već zvuči zlokobno.

Podizanje udjela organske poljoprivrede bez pesticida na 25 % ukupnog EU, istovremeno smanjenje upotrebe hemijskih pesticida za 30 % do 2030. zvuči sjajno neupućenima. Poput tvrdnji Monsanta i GMO industrije da njihovi GMO usjevi smanjuju potrebu za pesticidima, to je laž. EU ovo koristi kao mamac za uvođenje radikalne promjene u stroga trenutna pravila EU koja dozvoljavaju odobrenje genetski modifikovanih biljaka i životinja u poljoprivredi. U svom dokumentu iz maja 2020. o zelenom dogovoru od farme do viljuške, EU navodi da Komisija "sprovodi studiju koja će sagledati potencijal novih genomskih tehnika za poboljšanje održivosti u lancu snabdijevanja hranom". To znači modifikaciju gena, genetska modifikacija CRISPR/Cas9.

"NOVE GENOMSKE TEHNIKE"

U aprilu ove godine, Evropska komisija je objavila tu studiju o novim genomskim tehnikama (NGT). NGT proizvode genetski modifikovane biljke, pa čak i životinje. U izvještaju se tvrdi da NGT, "tehnike za promjenu genoma organizma, imaju potencijal da doprinesu održivijem sistemu hrane kao dio ciljeva Evropskog zelenog dogovora i Strategije od farme do viljuške". Izvještaj poziva na "javnu raspravu" za promjenu strogih zakona EU o odobravanju GMO usjeva koji zahtijevaju opsežna ispitivanja i označavanje GMO usjeva.

Taj zakon iz 2001. godine uspješno je ograničio upotrebu GMO u cijeloj EU, za razliku od SAD gdje su neregulisani GMO dominantni za ključne usjeve. Evropski sud pravde, sud EU, donio je 2018. godine odluku da usjevi modifikovani genima podliježu istim strogim propisima kao i genetski modifikovani (GMO) organizmi prve generacije. Ključ agende Davos i EU Od farme do viljuške je radikalno smanjenje pesticida koje treba zamijeniti usjevima modifikovanim genima koji navodno mogu zamijeniti pesticide.

Komisija EU, u saradnji sa Bayer-Monsantom i ostalima iz lobija za agrobiznis GMO, naporno radi na uklanjanju tog sudskog ograničenja. Komesarka za zdravlje i bezbjednost hrane, Stella Kiriakides, rekla je za aprilsku studiju EU: "Studija koju danas objavljujemo zaključuje da nove genomske tehnike mogu promovisati održivost poljoprivredne proizvodnje, u skladu sa ciljevima naše strategije Od farme do viljuške." Nove genomske tehnike su eufemizam za usjeve modifikovane genima.

Potpredsjednik EU odgovoran za Zeleni dogovor, Franz Timmermans, otvoreno je priznao mamac obećanja velikog smanjenja pesticida, implicirajući da će do toga doći zbog ukidanja ograničenja modifikovanja gena. On je na nedavnoj konferenciji o Zelenoj sedmici EU rekao da EU ima za cilj da poljoprivrednicima da alate za usvajanje precizne poljoprivrede i da iskoristi naučna otkrića za optimizaciju sjemena: "Tako ograničavamo našu zavisnost od pesticida." Precizna poljoprivreda i naučna otkrića za optimizaciju sjemena su briselski dvostruki govor za masovno uvođenje neregulisanog modifikovanja gena. On je nastavio: "Prelazak na ekološku poljoprivredu ne znači da svi moramo da grickamo travu i živimo u pećinama, moramo da koristimo najnoviju tehnologiju da bismo tamo stigli. To znači CRISPR za uređivanje gena."

Prevedeno na običan engleski jezik, srž Od farme do viljuške je planirano ukidanje presude Suda ECJ iz 2018. godine koja tretira biljke ili životinje modifikovane genima CRISPR pod istim strogim pravilima "principa predostrožnosti" kao za GMO. Bez ikakvih ograničenja, kompanije za modifikovanje gena poput Bayer-Monsanta moći će da uvedu eksperimentalne i nedokazane genetski modifikovane biljke i životinje u našu ishranu bez označavanja.

Takav režim bez označavanja modifikovanja gena već postoji u SAD, gdje USDA i regulatori dozvoljavaju sojino ulje modifikovano CRISPR, gljive koje ne tamne, pšenicu sa više vlakana, paradajz bolje proizvodnje, repicu tolerantnu na herbicide i rižu koja ne apsorbuje zagađenje zemljišta dok raste. Genetski modifikovani američki projekti za ribe i životinje uključuju krave koje daju samo mušku telad, koristeći CRISPR; svinje kojima nije potrebna kastracija; mlječne krave bez rogova i somove sa povećanjem rasta uz korištenje CRISPR za stvaranje soma sa više mišićnih ćelija. Kreće nam voda na usta...

CRISPR RIZICI SU VELIKI, NAGRADE NISU

Glavni napor lobiranja za uklanjanje propisa EU o usjevima ili životinjama modifikovanim genima dolazi iz Bayer-Monsanta i drugih giganata GMO agrobiznisa, uključujući Singentu, BASF i DowDupont's Corteva. U novembru 2020. Liam Condon, predsjednik odjeljenja za nauku o usjevima kompanije Bayer-Monsanto, rekao je na konferenciji Bayer Future of Farming da Bayer "veoma snažno" lobira da promijeni propise EU o GMO kako bi izuzeo modifikovanje gena.

Condon je rekao: "Mi snažno promovišemo da propisi treba da dostignu tehnologiju i dozvole njenu upotrebu, ne samo u korist Evropljana, već i u korist drugih u cijelom svijetu koji se ugledaju na Evropu za propise." Condon je modifikovanje gena i CRISPR tehnologiju nazvao "zadivljujućim otkrićem" koje će omogućiti poljoprivredi da bude održivija. Ono što je izostavio je da će deregulacija usjeva modifikovanih genima omogućiti Bayer-Monsantu i drugim velikim GMO kompanijama da naplaćuju poljoprivrednicima svoje patentirano "održivo" sjeme.

Modifikovanje gena biljaka ili životinja nije uopšte bez rizika, kako se tvrdi. Tehnologija nije nimalo precizna niti kontrolisana i često ima nepredviđene ishode, poput nenamjernih genetskih promjena, čak i nenamjerno dodavanje strane DNK iz drugih vrsta, pa čak i čitavih stranih gena, u genom organizama modifikovanih genima.

Ovo je još uvijek nova eksperimentalna tehnologija. Njeni zagovornici, poput Bayer-Monsanta, tvrde da je modifikovanje gena biljaka precizno. Ipak, istraga otkriva da to nije dokazano. Doktorka Allison K Wilson iz The Bioscience Resource Project, navodi, "metode modifikovanja biljnih gena takođe su sklone stvaranju UT (neželjene osobine ili genetsko oštećenje) ... novi dokazi i životinja i biljaka ukazuju na to da samo modifikovanje gena može dovesti do neželjenih mutacija na ili u blizini ciljnog mjesta. To uključuje umetanje vektorske, bakterijske i druge suvišne DNK i nenamjerno uvođenje velikih brisanja i preuređivanja DNK."

Ovo nisu male greške koje se mogu zanemariti. Wilson zaključuje, "ishodi modifikovanja biljnih gena su neprecizni i nepredvidivi, te, u zavisnosti od kombinacije tehnika koje se koriste, modifikovanje gena može biti visoko mutageno. Iako bi teoretski jednog dana moglo biti moguće stvoriti GM usjev koji ispunjava široke zahtjeve održive poljoprivrede, u praksi se čini da je malo vjerovatno da će se to ikada dogoditi."

Prema analizi strategije EU "Od farme do viljuške" koju je sproveo Global Ag Media, "efekat ovih strategija će biti neviđeno smanjenje proizvodnih kapaciteta EU i prihoda njenih poljoprivrednika. Svi sektori pokazuju pad proizvodnje od 5 % do 15 %, pri čemu je stočarski sektor najviše pogođen ... U međuvremenu, bez obzira na scenario, cijene proizvodnje pokazuju neto povećanje od oko 10 % s negativnim uticajem na prihode većine poljoprivrednika. "Sindikat poljoprivrednika EU, Copa-Cogeca upozorava da će politika rezultirati smanjenjem poljoprivrednih kapaciteta bez presedana. Ali to je prava namjera "održive poljoprivrede".

DAVOS I EU OD FARME DO VILJUŠKE

Radikalna agenda EU Farm to Form Green pronalazi svoj odjek na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji je već 2014. promovisao ono što je nazvano, "Omogućavanje trgovine: od farme do viljuške". U izvještaju WEF iz januara 2018. navodi se: "Tehnologije modifikovanja gena, kao što je CRISPR-Cas, mogle bi pružiti način za postizanje poboljšanja sa više osobina, dovodeći do promjene u produktivnosti uz poboljšanje otpornosti na sušu i nutritivnog sadržaja hrane. "Ovo je urađeno zajedno sa McKinsey & Co u okviru WEF inicijativa za bezbjednost hrane i poljoprivrede i njihovog velikog resetovanja. Partneri WEF foruma su Bayer, Singenta, BASF. Prema veb stranici WEF, "Svjetski ekonomski forum na svom godišnjem sastanku u Davosu u januaru 2020. okupio je lidere iz industrije i biznisa sa izvršnim potpredsjednikom Fransom Timmermansom kako bi istražili kako da podstaknu evropski zeleni dogovor. Bio je tu i Bayerov ​​Liam Condon, kao i šef Singente i BASFa.

Ako se poljoprivredni sektor EU uvede u režim modifikovanja GMO i njegova proizvodnja se radikalno smanji, to će dovesti do sve veće nestašice hrane širom svijeta. Ovo je plan iz Davosa, zajedno sa njegovom agendom o eugenici COVID-19 Veliki Reset. Ako to nazovete Od farme do viljuške, zvuči bezopasno. Očigledno nije.

Autor: F. William Engdahl