Japanski premijer Fumio Kishida
© ReutersJapanski premijer Fumio Kishida
Teško je reći kako novi japanski premijer daje ultimatume Moskvi, što smatra određeni broj ruskih analitičara, već samo češće izdiže ovu temu na pijedestal dnevne politike, što Japanci uvijek žele slušati. Ali i Moskvi i Tokiju je jasno kako sadašnje složeno globalno geopolitičko stanje ne dozvoljava riješiti ovo pitanje na obostrano zadovoljavajući način

Novi japanski premijer Fumio Kishida, otkako je prošlog tjedna i službeno preuzeo tu dužnost, često pokreće složeno i otvoreno pitanje koje ta zemlja ima s Ruskom Federacijom, a odnosi se na suverenitet nad južnim otocima Kurilskog arhipelaga. Tako je i u utorak, 12. listopada, tijekom rasprave u donjem domu japanskog parlamenta kazao kako se suverenitet Tokija proteže na otoke Južnih Kurila.

"Suverenitet naše zemlje proteže se na sjeverna područja (kako se u Japanu naziva južni dio Kurilskog arhipelaga)", izjavio je premijer Kishida. "To pitanje moramo riješiti ne ostavljajući ga sljedećim generacijama. Vlada je odlučna u namjeri da zaključi mirovni sporazum s Rusijom, riješivši problem vlasništva nad tim otocima."

Poznato je, međutim, kako Rusija ima suprotan stav po tom pitanju i da je tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije u više navrata, pa tako i u posljednje vrijeme, naglašavalo kako suverenitet Rusije nad tim teritorijima, koji ima odgovarajući međunarodno -pravni oblik tj. priznato je kao ruski od strane UN-a, nije upitan.

Podsjećamo kako je 8. listopada (vidi poveznicu), nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nedugo nakon preuzimanja nove dužnosti, japanski premijer Kishida novinarima izjavio kako je mirovni sporazum s Rusijom (radi se o sporazumu o završetku Drugog svjetskog rata koji između dvije zemlje još uvijek nije potpisan te su one, formalno-pravno gledano još uvijek u ratu, što je apsurdno jer imaju dobre bilateralne odnose i surađuju po brojnim pitanjima) moguć tek nakon rješavanja pitanja vlasništva Japana nad svim otocima u južnom dijelu Kurilskih otoka - dakle njih četiri: Kunashir, Shikotan, Iturup i Habomai.
kurilski otoci
Kazao je kako on i njegova vlada imaju za cilj nastaviti rješavati teritorijalno pitanje oko spornih južnih otoka tog arhipelaga i zaključiti mirovni sporazum s Rusijom ali da će se dogoditi samo pod spomenutim uvjetom.


Komentar: Mediji u Japanu su Južne Kurile nazvali idealnim mjestom za razmještaj američkih sustava PZO


Ovdje bismo dodali i slijedeće: teško je reći kako novi japanski premijer daje ultimatume Moskvi, a kako to smatra određeni broj ruskih analitičara, već samo češće izdiže ovu temu na pijedestal dnevne politike, što Japanci uvijek žele slušati. Ali i Moskvi i Tokiju je jasno kako sadašnje složeno globalno geopolitičko stanje ne dozvoljava riješiti ovo pitanje na obostrano zadovoljavajući način. Prije svega zbog japanskog ograničenog suvereniteta po pitanju vanjske i obrambene politike u odnosu na Washington, što je posljedica uloge i poraza Tokija u Drugom svjetskom ratu.

Podsjećamo: Japan smatra gore navedene otoke svojim teritorijem kojeg se službeno u toj zemlji naziva Sjeverni teritorij, pozivajući se na granice iz 1855. godine. Moskva pak, sa svoje strane, inzistira na tome da su ti otoci postali dio SSSR-a nakon Drugog svjetskog rata.

Godine 1956. SSSR i Japan potpisali su deklaraciju prema kojoj bi Japan mogao dobiti dva otoka - Shikotan i Hamobai ako se potpiše mirovni ugovor. Međutim, ovaj sporazum nije odgovarao Japanu, a mirovni ugovor nikada nije potpisan.