interpol
© ND News Desk
General bojnik UAE-a dr. Ahmed Nasser Al Raisi pobjeđuje na mjestu predsjednika Interpola
Unatoč optužbama za mučenje za novog predsjednika Interpola izabran je general bojnik Ahmed al-Raisi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. No to nije jedini sporni potez Interpola.

Ahmed al-Raisi je do sada bio glavni inspektor u Ministarstvu unutarnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata. Na općoj skupštini Interpola u Istanbulu u Turskoj, na kojoj su sudjelovali predstavnici svih 195 članica, izabran je na dužnost predsjednika te organizacije za naredne četiri godine.

Mnogi smatraju da je Al-Raisi pojam agresivnog sigurnosnog aparata, u kojem se uhićuju, pa čak i zlostavljaju vladini kritičari. U najmanje pet zemalja su protiv njega podignute optužnice zbog mučenja.


Komentar: Uključujući Francusku, gdje je sjedište Interpola i Tursku, gdje se trenutno održavaju izbori...


Ujedinjeni Arapski Emirati su već 2015. godine počeli velikodušno financirati Interpol. Mnogi su se pitali želi li ta država na taj način kupiti utjecaj u toj međunarodnoj organizaciji. Emirati su danas po iznosu koji uplaćuju Interpolu odmah iza SAD-a.

No, i bez tog spornog kandidata Interpol se nalazi na meti brojnih kritika.

Što radi Interpol?

Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija (Interpol) osnovana je u Beču 1923. godine, a sjedište joj je u Lyonu u Francuskoj. Trenutno su u nju uključene 194 države. Nakon Ujedinjenih naroda (UN), druga je najveća međuvladina organizacija na svijetu. Njen cilj je podržati sve institucije koje pomažu u sprječavanju ili borbi protiv kriminala. To se, između ostalog, odvija kroz razmjenu podataka i informacija o traženim osobama i organizacijama.

Svaka država članica mora imenovati nacionalni središnji ured koji koordinira suradnju s Interpolom. U Njemačkoj tu ulogu ima Savezni ured kriminalističke policije (BKA). Najoštriji mač unutar agencije je poziv zemljama partnerima da uhite tražene osobe. To je obično povezano sa zahtjevom za izručenje.

interpol

Interpol je već godinama na meti kritika - ne samo zbog kadrovske politike
Puno donacija iz gospodarstva

Zadaća Interpola uključuje i obuku policijskih službenika i carinika iz cijelog svijeta. Do 2011. godine godišnje doprinose za djelovanje organizacije plaćale su gotovo isključivo države članice, a proračun je bio oko 48 milijuna eura. Tokom mandata Amerikanca Ronalda Noblea, koji je bio glavni tajnik Interpola od 2000. do 2014., model financiranja je promijenjen.
Interpol je tako 2012. godine od FIFA-e dobio 20 milijuna eura, od farmaceutske industrije još 4,5 milijuna eura, a uplatu je izvršila i duhanska tvrtka Philip Morris. Države članice su 2014. odlučile da se proračun čak do 50 posto može puniti doprinosima iz gospodarstva. S organizacijskim odborom kontroverznog Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru potpisan je ugovor težak devet milijuna eura.
Problem crvene tjeralice

Jedna od najvećih kritika na račun Interpola je utjecaj autoritarnih država. Zapravo, statut organizacije zabranjuje pomaganje u politički motiviranim deliktima i vojnim ili vjerskim pitanjima. Time se želi jamčiti temeljni preduvjet za neometanu suradnju između država s različitim političkim sustavima i religijama.

Međutim, praksa je drugačija: od 1980-ih je moguće da se politička procjena kaznenih djela prepusti državama. U praksi se to, između ostalog, jasno pokazuje i takozvanom crvenom tjeralicom. Riječ je o zahtjevu države članice da se utvrdi gdje se određena osoba nalazi i da se ona privremeno uhiti. Crvena tjeralica temelji se na važećem nacionalnom uhidbenom nalogu i izdaje se policijskim tijelima širom svijeta.

Slučaj Akhanli

Kobne posljedice izdavanja crvene tjeralice morao je iskusiti na vlastitoj koži u međuvremenu pokojni književnik turskog porijekla Dogan Akhanli. Akhanlija, koji je godinama živio u Kölnu, vlasti su privremeno uhitile u ljeto 2017. dok je bio na odmoru u Španjolskoj. Razlog je bila crvena tjeralica koju je izdala Turska. Kancelarka Angela Merkel optužila je tursku vladu za zlouporabu Interpola. Ovom mišljenju se između ostalih pridružio i ugledni američki think tank Heritage Foundation sa sjedištem u Washingtonu. Ova organizacija je priopćila da smatra kako turska vlada spada među najaktivnije u povijesti kada je riječ o tome da se Interpol koristi za vlastite ciljeve.

Kontroverzni lideri

Neprestane su i kritike na račun popunjavanja rukovodećih mjesta. Primjerice, Nijemac Paul Dickopf bio je predsjednik od 1968. do 1972. godine. U nacističkom Trećem Reichu Dickopf je, između ostalog, bio SS-ovac u Službi sigurnosti (SD), središnjem dijelu aparata moći i ugnjetavanja u sustavu nacionalsocijalista.

Sada je Interpol očito opet dobio još jednog spornog predsjednika.