Nizozemski zastupnik prisiljen je izbrisati objave na društvenim mrežama koje izjednačavaju Covid ograničenja s holokaustom

index.hr
Čet, 16 Pro 2021 00:00 UTC

© REUTERS / Eva Plevier

Nizozemski saborski zastupnik Thierry Baudet

Desničarski zastupnik nizozemskog parlamenta Thierry Baudet mora obrisati objave na društvenim mrežama koje uspoređuju covid-mjere s Holokaustom.

Čelnik stranke Forum voor Democratie rekao je na Twitteru da su necijepljeni ljudi "novi Židovi", a oni koji skreću pogled su "novi nacisti".

Sud mu je naredio da obriše objave u roku od 48 sati ili bi mogao dobiti kaznu od 25 tisuća eura.

Sud je donio takvu presudu zbog, kako se navodi, "besmislenog vrijeđanja žrtava Holokausta i njihove rodbine".

Također mu je zabranjeno objavljivanje bilo kakvih slika Holokausta tijekom rasprava o nizozemskim covid-mjerama.

Podsjetimo, u nizu postova na društvenim mrežama u studenom, Baudet je povukao usporedbe između necijepljenih i žrtava nacističkog progona zbog pravila koje je nizozemska vlada donijela u svrhu borbe protiv koronavirusa.

Baudet je također objavio sliku nacističkog koncentracijskog logora, uz opis "Kako je moguće ne vidjeti kako se povijest ponavlja?"

Četiri osobe koje su preživjele Drugi svjetski rat i židovske organizacije pokrenule su postupak protiv njega, optužujući ga da umanjuje značaj Holokausta.

Baudetov odvjetnik inzistirao je da nije namjeravao da objave budu uvredljive, već kao upozorenje do čega može dovesti isključenje necijepljenih.

Baudet je to nazvao nevjerojatnom presudom i rekao da će se žaliti.

Komentar: Čudno, jer kada usporedite covid zahtjeve s načelima Nürnberških kodeksa (donijetih posebno zbog tretmana Židova u nacističkoj Njemačkoj), Baudetova usporedba ne izgleda tako besmisleno.

Nürnberški kodeks (1947.) Dopušteni medicinski eksperimenti

Velika težina dokaza koji su pred nama koji utječu na to da su određene vrste medicinskih eksperimenata na ljudskim bićima, kada se drže unutar razumno dobro definiranih granica, u skladu s etikom medicinske profesije općenito. Protagonisti prakse ljudskog eksperimentiranja opravdavaju svoje stavove na temelju toga da takvi eksperimenti daju rezultate za dobrobit društva koji se ne mogu dobiti drugim metodama ili sredstvima proučavanja. Međutim, svi se slažu da se moraju poštivati ​​određena osnovna načela kako bi se zadovoljili moralni, etički i pravni koncepti: Danas se Nürnberški kodeks smatra najvišim standardom ljudskog morala.

1. Dobrovoljni pristanak ljudskog subjekta je apsolutno neophodan.To znači da osoba koja sudjeluje treba imati pravnu sposobnost dati pristanak; treba biti u takvom položaju da može ostvariti slobodu izbora, nad subjektom se ne smije činiti niti jedan vid sile, prijevare, obmane, prinude, ograničenja, prekoračivanja ovlasti ili drugog skrivenog oblika prisile, te bi osoba trebala imati dovoljno znanja i razumijevanja za sve dijelove uključene u radnju, kako bi mogla donijeti razumnu i osviještenu odluku. Ovaj potonji element zahtijeva da, prije pristanka samog subjekta eksperimenta, subjekt treba biti upoznat s naravi, trajanjem i ciljem eksperimenta; metodama i sredstvima pomoću kojih će eksperiment biti vođen; svih neugodnosti i rizika koje je razumno očekivati; mogućih zdravstvenih učinaka koji su vjerojatni da se dogode a zbog njegove uključenosti u eksperiment. Dužnost i odgovornost za utvrđivanje kvalitete pristanka za sudjelovanje u eksperimentu leži na svakoj pojedinoj osobi koja pokreće, upravlja ili je uključena u izvođenje eksperimenta.Radi se dakle o osobnoj dužnosti i odgovornosti koja se ne može prenijeti niti delegirati na drugu osobu, a kako bi joj bilo oprošteno.
2. Eksperiment bi trebao biti tako koncipiran da se dobiju plodonosni rezultati za dobrobit društva u cjelini, ukoliko nisu dostupni drugim metodama ili sredstvima, i da eksperiment ne bude prema svojoj naravi obavljen na slučajan i nepotreban način.
3. Eksperiment bi trebao biti osmišljen i temeljen nakon eksperimenata nad životinjama i s poznavanjem prirodne povijesti bolesti ili nekog drugog problema koji je predmet istraživanja, a kako bi predviđeni rezultati mogli opravdati samo izvođenje eksperimenta.
4. Eksperiment bi trebao biti tako vođen da se izbjegnu nepotrebne patnje i povrede, kako fizičke, tako i duševne.
5. Niti jedan eksperiment ne bi trebao biti vođen ako na njegovom početku postoji bilo kakav razlog o postojanju mogućnosti smrti ili trajne povrede, osim možda, u onim eksperimentima gdje kao subjekt sudjeluje i sam liječnik.
6. Preuzeti stupanj rizika nikad ne bi trebao dovesti do toga da rješavanje postavljenog problema u eksperimentu bude iznad brige za čovjeka (subjekta).
7. Za eksperiment je potrebno izvršiti pravilne pripreme i pripremiti prikladne uređaje kako bi se zaštitio subjekt od makar neznatne mogućnosti povrede, onesposobljenja ili smrti.
8. Eksperiment trebaju voditi samo znanstveno kvalificirane osobe. Osobama koje upravljaju i izvode eksperiment treba biti jasno postavljen zahtjev da se trebaju ravnati prema najvišem stupnju umijeća i pažnje tijekom izvođenja eksperimenta.
9. Tijekom eksperimenta ljudski bi subjekt trebao biti slobodan da eksperiment dovede do kraja ako je dostigao fizičko ili mentalno stanje u kojem mu se čini da je nastavak eksperimenta nemoguć.
10. Tijekom eksperimenta znanstvenik voditelj mora biti spreman prekinuti eksperiment u bilo kojoj fazi, u skladu s njegovom dobrom vjerom, umijećem prepoznavanja i brižnog prosuđivanja, ukoliko ima dovoljno dobrih razloga da povjeruje kako će nastavak eksperimenta dovesti do povrede, invalidnosti ili smrti subjekta.

ŠOKANTNO: U svjetlu drastičnog zatvaranja necijepljenih ljudi u Austriji, šefica EU-a poziva na ukidanje Nürnberškog zakonika