
Energetski plan predviđa da prirodni plin dolazi iz Egipta, preko Jordana, Sirije i konačno u Libanon. Dio prirodnog plina bi se koristio za proizvodnju električne energije u Jordanu, poslao u Siriju, a zatim bi bio prebačen u Libanon putem električne veze između dvije zemlje. Sporazum bi Libanonu osigurao oko 450 megavata dodatne električne energije što je dovoljno za oko 3 sata opskrbe strujom Libanona dnevno.
Dogovor je osmišljen kako bi zaobišao američki Cezarovog zakon, koji nameće sankcije svima koji sudjeluju u poslovanju sa sirijskim režimom. Iako su SAD dale jamstva da ovaj sporazum neće potpasti pod Cezarov zakon, Washington tek treba izdati službeni stav. Američka veleposlanica u Libanonu Dorothy Shea je 14. siječnja u Beirutu prenijela pismo iz Washingtona u kojem je Libanoncima poručila da ne brinu o Cezarovim sankcijama.
Egipat je zasad izostao iz potpisivanja energetskog sporazuma jer su Kairu ipak potreba dodatna i službena jamstva da će biti izuzeti od američkih sankcija. Sporazum s četiri zemlje o dopremanju energije Libanonu dobio je američki blagoslov u najavi u kolovozu i bio je opisan kao oblik humanitarne pomoći zemlji koja je u jako teškoj situaciji.
Krajem prosinca, libanonski ministar energetike Walid Fayyad rekao je za Reuters da bi popravci arapskog plinovoda u Libanonu trebali biti gotovi do kraja veljače, što je preduvjet da prirodni plin stigne u Libanon. Trenutačno su veze koje povezuju sirijsku i libanonsku elektroenergetsku mrežu izvan funkcije, ali u srijedu je sirijski ministar električne energije Ghassan al-Zamel rekao da će Damask osigurati "sve objekte" kako bi se osigurala električna veze između dviju zemalja.
Financiranje sporazuma i dalje je nejasno, ali značajan dio će navodno platiti Svjetska banka. U komentaru libanonskom izdanju L'Orient Today u srijedu, regionalni direktor Svjetske banke Saroj Kumar Jha rekao je da je libanonska vlada zatražila 250 milijuna dolara za financiranje posla. Dodao je da će financiranje Svjetske banke ovisiti o tome je li libanonska vlada provela reforme u svom energetskom sektoru, koji se smatra rasipničkim i prožetim korupcijom.
Libanonski parlament, kojim dominiraju različite sektaške stranke, paraliziran je zastojem od Listopadske revolucije 2019. Donošenje reformi koje međunarodne organizacije smatraju "zdravorazumskim" za otključavanje prijeko potrebne međunarodne pomoći do sada se pokazalo nemogućim zadatkom za Libanon. Kabinet vlade zemlje sastao se prvi puta u zadnja tri mjeseca u ponedjeljak, nakon što su frakcije Hezbolah i Amal bojkotirali vladu u znak protesta protiv aktualne istrage o eksploziji u luci u Beirut na dan 4. kolovoza.


Komentari čitatelja
na naše novosti