poljska
© Getty Images / Krystian DobuszynskiZamjenik poljskog premijera, Jaroslaw Kaczynski
Jaroslaw Kaczynski, zamjenik poljskog premijera, govorio je u prilog tome da se američko nuklearno oružje rasporedi u istočnoj Evropi, navodeći kao razlog rusku vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

U intervjuu za njemačku novinsku agenciju Die Welt objavljenom u nedjelju, Kaczynski je rekao da "u osnovi ima smisla proširiti nuklearno prisustvo na istočni bok", očigledno misleći na koncept NATO prema kojem se "koristi, odgovornosti i rizici nuklearnog odvraćanja dijele širom Alijanse." Poljski dužnosnik je, međutim, primjetio da bi takva inicijativa trebalo da dođe iz SAD-a.

Povrh toga, Kaczynski je pozvao vojni blok da uspostavi novi komandni centar u Poljskoj, sličan onom u holandskom gradu Brunsumu, "odakle će se planirati i sprovoditi zajednička raspoređivanja NATO-a". Prema zamjeniku, to bi Rusiji poslalo jasan signal da je vojni savez sada prisutan u istočnoj Europi i na razini zapovjedništva.


Komentar: U međuvremenu Italija kaže da će jamčiti teritorij Ukrajine kao neutralan, a Poljska želi eskalirati; očito postoje neki značajni lomovi unutar EU kao i u NATO-u.


Pored usvajanja koncepta NATO-a, Varšava bi ga "pozdravila ako bi Amerikanci u budućnosti povećali svoje prisustvo u Evropi sa sadašnjih 100.000 vojnika na 150.000", Kaczynski je u ovom slučaju naveo "rastuću agresivnost Rusije" kao glavnu prijetnju.

Poljski dužnosnik je nastavio sa raščlanjivanjem brojeva, objašnjavajući da bi "75.000 vojnika trebalo da bude stalno stacionirano na istočnom krilu, odnosno na granici sa Rusijom". On je takođe rekao za Die Welt da bi Varšava željela vidjeti 50.000 američkih službenika samo u baltičkim državama i Poljskoj.

Kaczynskovi pozivi Washingtonu da pojača svoj vojni kontingent na europskom kontinentu dolaze unatoč tome što je NATO već pristao na raspoređivanje dodatnih borbenih skupina u Bugarsku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku.

Dio intervjua potpredsjednika bio je posvećen kritikama Njemačke zbog njenog odbijanja da uvede embargo na rusku naftu, kao i mjeri podrške koju pruža Ukrajini. On je novinarima rekao da je "veoma nezadovoljan ponašanjem njemačke vlade", dodajući da bi Berlin "mogao da isporuči više oružja", kao i "progovoriti u EU u korist embarga na naftu". Kaczynski je takođe smatrao da se ruska nafta može relativno lako zamijeniti, priznajući istovremeno da je pronalaženje održive zamjene za moskovski prirodni gas daleko problematičnije.

"Ne možete kontinuirano podržavati veliku silu poput Rusije s milijardama od prodaje energije", ustrajao je 72-godišnji dužnosnik, opisujući trenutno stanje stvari kao "neprihvatljivo s političkog i moralnog stajališta".


Komentar: Kaczynski govori o riskiranju sigurnosti i stabilnosti Europe, a možda i većeg dijela planeta, zbog američkog proxy rata, on ne zna što je moral.


Prema riječima zamjenika poljskog premijera, "Njemačka bi konačno trebalo da zauzme nedvosmislen stav o tome".

Kaczynski je optužio njemačku saveznu vladu da je godinama zatvarala oči na "ono što Rusija pod Putinom radi". On je zaključio da je to "loše ispalo, kao što sada vidimo", dodajući da uopće nije "teško predvidjeti" kuda situacija vodi.


Komentar: Doista, stručnjaci su godinama predviđali da će američko zadiranje preko NATO-a prema granicama Rusije natjerati ih da odgovore: Bilo je dobro poznato da bi širenje NATO-a dovelo do rata, sada plaćamo njegovu aroganciju - The Guardian


Od početka ruske vojne kampanje protiv Ukrajine 24. februara, Evropska unija je udarila Moskvu ekonomskim sankcijama bez presedana, ciljajući na brojne vladine i privatne subjekte, pojedinačne poslovne ljude i čitave industrije. Ipak, Poljska, baltičke države i Ukrajina pozivaju Brisel da ide još dalje i potpuno odbaci ruske ugljovodonike, koji su trenutno izuzeti iz sankcija bloka. Međutim, Njemačka - najveća industrijska sila u Evropi - do sada se protivila potpunom ukidanju ruskog gasa zbog zabrinutosti da bi to moglo da izazove kaos u njemačkoj ekonomiji, jer je 34% plina potrošenog u zemlji prošle godine došlo iz Rusije.


Berlin je jasno stavio do znanja da će se postepeno odmaknuti od ruske energije, tražeći alternativne izvore, dodajući, međutim, da se takva tranzicija ne može dogoditi preko noći.

Krajem marta, poljski premijer Mateusz Morawiecki je obećao da će prestati da uvozi ruski plin, naftu i ugalj do kraja godine, a Litvanija je takođe u subotu objavila da je prestala da kupuje ruski plin "od ovog mjeseca".


Komentar: Da su se tako snažno osjećali, sigurno bi odmah prestali primati ruske zalihe energije? Štoviše, ako su bili tako pronicljivi i sumnjičavi prema Rusiji, zašto bi se uopće oslanjali na tu zemlju? Ono što ovaj iznenadni pomak zapravo otkriva jest da je u tijeku još jedan plan i te zemlje ne temelje svoje odluke na rasuđivanju, kao što je bio slučaj i s izolacijom, one slijede besmislene naredbe s još višeg vrha i jedna po jedna bezumno ih slijede.


U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u četvrtak ukaz kojim se od zemalja koje su uvele sankcije Moskvi zahtijeva da ruski plin plaćaju u rubljama od 1. aprila. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi neplaćanje na ovaj način značilo kraj isporuke plina koji Moskva neće dati "besplatno", primijetio je on, napominjući i da zapadne sankcije Rusiji nisu ostavile drugu opciju osim da pređe na vlastitu nacionalnu valutu, jer se dolari i euri mogu "oduzeti".

Međutim, Francuska, Njemačka i nekoliko drugih evropskih zemalja jasno su stavile do znanja da neće ispoštovati zahtjeve Rusije, nazivajući to "ucjenom" koja je u suprotnosti sa uslovima postojećih plinskih ugovora.