Eko aktivisti koji su u poslednjih nekoliko dana pokušali da oskrnave remek-dela Van Goga i Monea ostaće upamćeni kao uništitelji. Njihove akcije više priliče pseudoreligijskim kultovima nego organizacijama koje se bore za određena prava, a često su paravan za diskreditaciju neistomišljenika.

delikventi
© Tanjug / Just Stop Oil via AP
Aktivisti dve ekološke grupe "proslavili" su se ovih dana skrnavljenjem vrhunskih umetničkih dela, baštine čovečanstva. Primenjeni obrazac divljanja po muzejima dobio je na ubrzanju.

Kratka istorija najnovijeg eko ludila

Aktivisti za zaštitu životne sredine grupe "Just Stop Oil" u ponedeljak su u muzeju voštanih figura Madam Tiso u Londonu umazali tortom figuru britanskog kralja Čarlsa Trećeg.

Dva člana te grupe kupila su ulaznice za muzej, ušli u zdanje i čokoladnom tortom umazali lice figure britanskog kralja, inače borca za očuvanje životne sredine.


Dvojica demonstranata iz grupe "Poslednja generacija" u nedelju su u muzeju Barberini u Postdamu u Nemačkoj pire krompirom oskrnavili sliku Kloda Monea "Plastovi sena", vrednu 111 miliona dolara. Dvojica aktivista su se zalepila za zid, a u akciji su učestvovale ukupno četiri osobe.

Ta grupa je pozvala političare da preduzmu efikasne mere za ograničavanje klimatskih promena.


Pre desetak dana aktivisti eko-grupe "Just Stop Oil" polili su supom od paradajza Van Gogovo remek-delo "Suncokrete", u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Demonstranti su na delo čija je vrednost procenjena na 87,5 miliona evra, bacili sadržaj dve konzerve "Hajncove" paradajz supe.
"Šta je vrednije, umetnost ili život? Da li je važnije od hrane? Od pravde? Da li vam je više stalo da zaštitite sliku ili našu planetu i ljude", rekli su aktivisti.
Srećom, slika je bila pokrivena zaštitnim staklom i ostalaje čitava, a samo je ram pretrpeo manja oštećenja.

Pamtiće ih po skrnavljnju Van Goga

Ulični umetnik Andrej Josifovski poznatiji kao Pijanista, prošle godine nagrađen na 43. Salon arhitekture za delo "Save our home", rad koji predstavlja portret Jovana Memedovića sačinjen od plastičnih flaša sakupljenih iz reka, kaže za Sputnjik da skrnavljenje umetničkih dela definitivno nije način za skretanje pažnje na ekološke probleme.
"Ja ne bih mogao da podignem ruku na jednog Van Goga, ali danas u brzini života i moru informacija kojima smo preplavljeni, svako traži neki način da dođe do izražaja. Sad, očigledno je da ti eko aktivisti hoće da do svojih pet minuta slave dođu preko možda i najboljih umetnika koji su ikad stvarali, tako da to ne mogu nikako da opravdam, šta god da je razlog, zato što mislim da to može da se uradi na drugi, mnogo bolji način. Ako ništa drugo, ostaće zapamćeni kao neko ko je pokušao da uništi ta umetnička dela."
Lakše je uništiti nego stvoriti umetničko delo

Na pitanje da li će sličnim akcijama postići kontraefekat, u smislu da će ljude koji voze ekološke automobile pre naterati da se vrate "dizelašima" nego što će im probuditi ekološku svest, Josifovski podseća da pravljenje električnih baterija pravi mnogo veću katastrofu po životnu sredinu nego klasični "benzinci" i "dizelaši".

"Kod mene, konkretno izazivaju kontarefekat jer to je privlačenje pažnje pošto-poto. Ako ništa drugo, dao sam primer kako to može da se uradi da ima efekat a da se istovremeno nešto uradi korisno. Jer, zašto trošiti tu energiju na destruktivno kad može da se uradi nešto što je dobro, a da u isto vreme prenese poruku koju oni žele da prenesu, recimo ekološku".
Međutim, mnogo je lakše uraditi tako nešto, nego se angažovati i uraditi prave umetničke projekte zato što to iziskuje pre svega ideju, znanje, a i mogućnost da se sve to izvede i napravi, dodaje Pijanista.
"Lakše je otići u muzej i uništiti neko umetničko delo i izraziti poruku na majici."
Pseudoreligiijski kult i paravan za diskreditovanje

Prema njegovim rečima, danas je mnogo grupa koje su, poput pomenutih, više postale pseudoreligijski kult nego organizacije koje se bore za određena prava, a takve grupe često predstavljaju i razne paravane.

Tako da takve grupe služe kao paravani za diskreditovanje određenih ljudi zbog nečega što jesu ili nisu, ili za bežanje od pravih problema i kreiranje kojekakvih i afera i svega što odvlači pažnju.
"Znamo već kako to funkcioniše u politici bilo koje zemlje - zakuvaš nešto na jednoj strani da se ne razmišlja o onome što je gorući problem. Definitivno, postoje oni koji se stvarno bore ali postoje i oni koji bi da privuku pažnju i postanu poznati, ili već, šta im je bio cilj", zaključio je Pijanista.