Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian izričito je izjavio 5. prosinca da su SAD i brojne druge zapadne zemlje potaknule nerede jer je "jedan od ciljeva SAD-a bio prisiliti Iran na velike ustupke za pregovaračkim stolom" za oživljavanje Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA), također poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.
Amir-Abdollahianova primjedba uslijedila je nakon neke megafonske diplomacije američkog posebnog izaslanika za Iran Roba Malleya nekoliko dana ranije.[Megafonska diplomacija je praksa davanja snažnih ili prijetećih izjava putem medija kako bi se natjerala druga zemlja da učini ono što želite, op.prev.]
Govoreći na konferenciji u Rimu, Malley je iznio senzacionalno otkriće da je Washington trenutačno više usredotočen na odluku Teherana da naoruža Rusiju u Ukrajini i suzbijanje njezinih unutarnjih prosvjeda nego na razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015.:
"Što više Iran vrši represiju, to će biti više sankcija; što više bude sankcija, Iran se više osjeća izoliranim. Što se više osjećaju izoliranima, to se više okreću Rusiji; što se više okreću Rusiji, to će biti više sankcija; što se više klima pogoršava, manja je vjerojatnost da će biti nuklearne diplomacije."Zašto SAD podržava prosvjednike
"Dakle, istina je da se začarani krugovi sada samoojačavaju. Naš fokus je na represiji prosvjeda i iranskoj potpori ruskom ratu u Ukrajini, jer tamo se stvari događaju i želimo napraviti razliku," on je dodao.
U biti, Malley je priznao da je Bidenova administracija dionik tekućih prosvjeda u Iranu.
Važno je da je također nagovijestio da, iako je Teheran donio niz sudbonosnih odluka koje zasad čine potpuno oživljavanje nuklearnog sporazuma i ukidanje nekih gospodarskih sankcija politički nemogućim, vrata diplomaciji nisu zatvorena ako iransko vodstvo promijeni kurs prema odnosu s Rusijom.
U daljnjim primjedbama za Bloomberg sljedećeg dana, Malley je rekao da "trenutačno možemo napraviti razliku u pokušaju odvraćanja i ometanja isporuke oružja Rusiji i pokušamo podržati temeljne težnje iranskog naroda."
Kako je rekao, Washington sada ima za cilj da "poremeti, odgodi, odvratiti i sankcionira" iranske isporuke oružja Rusiji, budući da bi bilo kakva isporuka projektila ili pomoć u izgradnji vojnih proizvodnih pogona u Rusiji "prelazila nove granice".
Malley je izravno povezao pristup SAD-a iranskim prosvjedima s vanjskom i sigurnosnom politikom Teherana s Moskvom i neizravnim sudjelovanjem u sukobu u Ukrajini. Dok su prosvjedi u Iranu počeli sredinom rujna, prvi znakovi da su američki obavještajci usredotočeni na vojne veze Irana i Rusije pojavili su se nešto ranije.
Naoružavanje Rusije u Ukrajini
Krajem srpnja američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan iznio je optužbe tijekom brifinga za medije u Bijeloj kući da Iran želi prodati "nekoliko stotina" bespilotnih letjelica sa sposobnošću naoružanja Moskvi. [Oružje, oružani sustavi ili vozila sposobna za selektivno opremanje različitim vrstama ili kombinacijama naoružanja ili vatrene moći, op.prev.]
Sullivan je tvrdio da Iran već obučava rusko osoblje za korištenje bespilotnih letjelica. U roku od tjedan dana, Sullivan je udvostručio tu optužbu.
Vrijeme Sullivanovih komentara mora se pažljivo uočiti - podudara se s posjetom Teheranu ruskog predsjednika Vladimira Putina 19. srpnja. Dakako, Putinovi razgovori s iranskim vodstvom pokazali su da je u tijeku strateška polarizacija između Moskve i Teherana s dalekosežnim posljedicama za regionalnu i međunarodnu politiku.
Rasprave u Teheranu kretale su se od tekućih sukoba u Ukrajini i Siriji do zakonitosti režima sankcija koje predvodi Zapad, dedolarizacije, energetske geopolitike, Međunarodnog prometnog koridora sjever-jug (INSTC) i obrambene suradnje.
© Twitter
Dvanaest dana nakon Bagherijeva posjeta, tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolai Patrushev stigao je u Teheran kako bi razgovarao o "različitim pitanjima rusko-iranske suradnje u području sigurnosti, kao i nizu međunarodnih problema", prema novinskoj agenciji Interfax.
Ruski državni mediji objavili su da je Patrushev razgovarao o situaciji u Ukrajini i mjerama za borbu protiv "uplitanja Zapada" u unutarnje stvari obiju zemalja sa svojim iranskim kolegom za sigurnost Alijem Shamkhanijem. Patrushev se također susreo s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem tijekom putovanja.
Prema zapadnoj procjeni, unutar iranskog establišmenta postoji nesklad oko toga kako se nositi s prosvjedima, a to zauzvrat zaoštrava unutarnju raspravu o mudrosti rastućeg savezništva s Rusijom naspram ponovnog angažmana sa Zapadom u novom pokušaju oživljavanja nuklearnog sporazuma, iz kojeg su se SAD povukle 2018.
Pragmatizam oko prosvjeda
Jasno, Malleyjeve su primjedbe nagovijestile da usred američke potpore prosvjedima u Iranu, ona i dalje ostaje otvorena za poslovanje s Teheranom ako potonji uspije poništiti svoje produbljivanje strateškog partnerstva s Moskvom i suzdrži se od bilo kakvog uplitanja u sukob u Ukrajini.
Na sličan način, neobično, Rafael Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), također se uključio s primjedbom ranije ovog mjeseca da nadzorno tijelo UN-a nema nikakvih dokaza da Iran sprovodi program nuklearnog oružja, implicirajući da vrata ostaju otvorena za nastavak pregovora u Beču.
Zaključak je da prosvjedi koji su u tijeku u Iranu ne predstavljaju neposrednu prijetnju vladi, a još manje državi. Teheran to zna. Unatoč tome, vjerojatno je da bi vlada mogla prilagoditi politiku hidžaba kako bi umirila prosvjednike.
Izvješća pokazuju da dok se prosvjedi nastavljaju, mnoge žene hodaju ulicama gradova diljem Irana, posebno u Teheranu, bez pokrivala za glavu. Bilo je i naznaka da je "moralna policija" suspendirana do daljnjeg.
Jednako tako, suradnja Teherana s Moskvom na vanjskoj i sigurnosnoj politici od ključne je važnosti za njegovu stratešku računicu, za koju iransko vodstvo ne pokazuje znakove da će je uskoro promijeniti.
Dana 3. prosinca, američka direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines iznijela je prikrivenu prijetnju da bi se iranska vlada, iako sada možda ne vidi prosvjede kao prijetnju, mogla suočiti s većim nemirima zbog visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti.
"Vidimo neku vrstu kontroverzi čak i unutar njih o tome kako točno odgovoriti unutar vlade" na nemire, rekla je.
Iran bira neovisnost i sigurnost
Značajno je da su iranski mediji odvojeno izvijestili da je iranski pregovarač o nuklearnom programu i zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani posjetio Moskvu prošlog vikenda.
Bagheri Kani sastao se sa svojim ruskim kolegom Sergejem Rjabkovim kako bi "razgovarali o izgledima pune provedbe" JCPOA "kako bi se ojačao pristup multilateralizmu i suprotstavio unilateralizmu i pridržavao načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda" - kao i "napori dviju zemalja da spriječe instrumentalnu političku zloupotrebu i selektivno tretiranje pitanja ljudskih prava od strane zapadnih sila".
Iranska službena novinska agencija IRNA kasnije je iz Teherana izvijestila, citirajući Bagheri Kani, da su dvije strane "razmotrile bilateralne odnose tijekom proteklih mjeseci i u međusobnom dogovoru stvorile okvire i mehanizme za razvoj odnosa". Među temama o kojima se razgovaralo bila je Sirija, Južni Kavkaz i Afganistan kao područja suradnje Teherana i Moskve.
Konzultacije Bagheria Kania u Moskvi zasigurno su imale utjecaja na velike američko-izraelske zračne vježbe prošlog utorka koje su simulirale udare na iranski nuklearni program. Izraelska vojska je u priopćenju rekla da su zajednički letovi četiri izraelska nevidljiva lovca F-35i Adir koji su pratili četiri američka lovca F-15 na izraelskom nebu simulirali "operativni scenarij i letove na velikim udaljenostima".
U priopćenju se dodaje da su "Ove vježbe ključna komponenta sve veće strateške suradnje dviju vojski kao odgovor na zajedničke brige na Bliskom istoku, posebice one koje predstavlja Iran."
Komentar: Pogledajte također: