merkel
© Tobias Schwarz/AFPAngela Merkel • Pjotr ​​Porošenko • 2019.
Prekid vatre iz 2014. koji su posredovali Berlin i Pariz u Minsku bio je pokušaj da se Kijevu da vremena da ojača svoju vojsku i bio je uspješan u tom pogledu, ustvrdila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu objavljenom u srijedu.

U opširnom intervjuu o svojih 16 godina na vlasti, Merkel je rekla magazinu Zeit da je njena politika prema Rusiji i Ukrajini bila ispravna, čak i ako nije uspješna.

"Mislila sam da je iniciranje pristupanja Ukrajine i Gruzije NATO-u o kojem se razgovaralo 2008. godine pogrešno", rekla je Merkel. "Države niti su imale potrebne preduslove za to, niti su posljedice takve odluke u potpunosti razmotrene, kako u pogledu ruskih akcija protiv Gruzije i Ukrajine, tako i u pogledu NATO-a i njegovih pravila pomoći."

Ona je sporazum iz Minska iz septembra 2014. opisala kao "pokušaj da se Ukrajini da vremena". Francuska i Njemačka su posredovale u prekidu vatre nakon neuspjeha pokušaja Ukrajine da silom pokori republike Donjeck i Lugansk.

"Ukrajina je iskoristila ovo vreme da postane jača, kao što vidite danas", nastavila je Merkel. "Ukrajina 2014/15 nije današnja Ukrajina. Kao što ste videli u bici za Debaljcevo početkom 2015. godine, ruski predsednik Vladimir Putin je lako mogao da ih pregazi u to vreme. I jako sumnjam da su zemlje NATO-a mogle da učine onoliko koliko i sada da pomognu Ukrajini."

Poraz kod Debaljceva rezultirao je potpisivanjem drugog protokola iz Minska u februaru 2015. Merkel je rekla da je "svima nama jasno da je sukob zamrznut, da problem nije rešen, ali je to Ukrajini dalo dragoceno vreme".

U međuvremenu, branila je odluku o izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 za ruski gas, jer bi odbijanje da to učini "opasno pogoršalo klimu" u Moskvi s obzirom na situaciju u Ukrajini. Desilo se da Njemačka nije mogla nabaviti plin drugdje, dodala je.

Zamoljena za bilo kakvu samokritiku, Merkel je rekla za Zeit da "Hladni rat nikada nije završio jer Rusija u suštini nije bila u miru" i da je NATO "trebao brže da reaguje na rusku agresivnost" 2014.


Komentar: Čini se da se Merkel nikad ne umara od obmana.


Pjotr ​​Porošenko, koji je postao predsjednik Ukrajine nakon puča u Kijevu 2014. koji su podržale SAD, rekao je domaćoj publici u augustu 2015. da je Minsk varka da se kupi vrijeme za jačanje vojske. To je Zapadu priznao u julu 2022. godine, u intervjuu za nemačke medije.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći neuspeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države, koje su od tada glasale za pridruživanje Rusiji zajedno sa većinom regiona Herson i Zaporožje, i zahtevao je da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.