Očekuje se globalni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,7 posto u 2023. godini, što je, ako se izuzmu recesije 2009. i 2020. godine, najniža stopa za skoro tri desetljeća, navodi se u izvještaju Svjetske banke, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
U prethodnom Izvještaju o globalnim ekonomskim perspektivama, objavljenom u junu 2022. godine, banka je prognozirala globalni rast u 2023. godini od 3,0 posto.
Međutim, kako je saopćeno, došlo je do velikog usporavanja u razvijenim ekonomijama, uključujući prognozirane oštre rezove na 0,5 posto i za SAD i eurozonu, što bi moglo nagovijestiti novu svjetsku recesiju za manje od tri godine nakon posljednje.
"S obzirom na osjetljive ekonomske uslove, svaki dodatni nepovoljni utjecaj, poput inflacije više od očekivane, naglog porasta kamatnih stopa da bi je obuzdali, ponovnog oživljavanja pandemije COVID-19 ili eskalacije geopolitičkih tenzija - mogli bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju", upozorava Svjetska banka.
Komentar: Jasno je da će sigurno doći do 'novog nepovoljnog razvoja'.
Sumorni izgledi će biti posebno teški za tržišta i ekonomije u razvoju, dok se bore s velikim teretom duga, slabljenjem valuta i rastom prihoda, kao i usporavanjem poslovnih investicija, čija se godišnja stopa rasta u naredne dvije godine predviđa na 3,5 posto, što je za oko polovinu niže u odnosu na posljednja dva desetljeća.
"Usporavanje rasta i poslovnih investicija imat će poražavajuće posljedice na obrazovanje, zdravstvo, siromaštvo i infrastrukturu, uključujući sve veće zahtjeve usljed klimatskih promjena", istakao je predsjednik Svetske banke David Malpass u saopćenju.
Svjetska banka je zatražila veću podršku međunarodne zajednice zemljama s niskim prihodima, koje su u sve većem riziku od dužničke krize.
Komentar: U ovim vremenima, obična recesija vjerojatno je najmanja briga ljudi; jer većina građana na Zapadu već pati od rastuće inflacije, dvostrukih troškova energije, kao i suočavanje s raznim nestašicama opskrbe, i zemlje koje se zaustavljaju dok razne industrije štrajkaju zbog vladine politike koja uništava sredstva za život ljudi.
U međuvremenu su neke zemlje u razvoju već blizu bankrota; u mnogim slučajevima jer nisu u stanju vratiti novac lihvarima u MMF-u: