slika
Demonstracije i internetske konferencije za mir pokazuju nezadovoljstvo američkog naroda trenutnom vanjskom politikom.
Napisao Lucas Leiroz, istraživač društvenih znanosti na Ruralnom federalnom sveučilištu u Rio de Janeiru; geopolitički savjetnik.

Građani zapadnih zemalja sve više izražavaju svoje nezadovoljstvo neodgovornom ratnom politikom NATO-a. U SAD-u su ulični prosvjedi i internetske konferencije za mir sve učestalije. Zapravo, kako se međunarodna situacija pogoršava, čini se jasnim da obični ljudi na Zapadu više ne podržavaju mjere koje poduzimaju njihovi čelnici, tražeći veću odgovornost u vođenju vanjske politike.

Osim Europe, sada se globalnom valu anti-NATO prosvjeda pridružuje i SAD. Dana 14. siječnja ulice New Yorka zauzele su stotine prosvjednika nezadovoljnih ratobornošću Bidenove vlade, zahtijevajući trenutni prekid ratne kampanje Washingtona protiv Rusije. Skupovi su se pojavili kao odgovor na nedavnu inicijativu američke vlade da Ukrajini pošalje nove pakete raketnih sustava zemlja-zrak Patriot.

Zapravo, ljudi reagiraju na poteze vlasti ponajviše zbog društvene krize kroz koju zemlja prolazi. Uz povijesnu inflaciju, nezaposlenost, polarizaciju i migracijsku krizu, prioritet Joea Bidena da troši milijarde dolara za pomoć neonacističkom režimu na drugom kontinentu očito postaje problem. Za obične Amerikance, geopolitička rivalstva i projekti za svjetski poredak su od malog značaja. Ono što je stvarno važno je dobrobit ljudi i društvena stabilnost. Stoga, ako održavanje posredničkog rata protiv Rusije koči tu dobrobit i šteti životnim uvjetima građana, najbolje je prekinuti intervencionizam, ostavljajući Moskvu i Kijev da sami rješavaju sukob.

Nedavne prosvjede organizirali su članovi različitih političkih organizacija. Jedna od glavnih je ANSWER (Act Now to Stop War and End Racism), koalicija koja okuplja društvene aktiviste iz različitih političkih ideologija kako bi zahtijevali kraj ratova koje SAD promovira diljem svijeta. U tom smislu, Brian Becker, nacionalni direktor koalicije ANSWER dao je intervju kineskoj novinskoj agenciji Xinhua o događaju 14. siječnja, komentirajući:
"Danas smo ovdje jer se protivimo beskonačnom širenju NATO-a, koje nije samo nepotrebno, već je nepromišljeno i proaktivno (...) Također smo ovdje danas jer Sjedinjene Države troše dodatnih 65 milijardi američkih dolara za financiranje rata u Ukrajini dok u Americi ima milijun beskućnika, dok su naše škole nedovoljno financirane i mnogi ljudi idu u bankrot jer ne mogu platiti liječničke račune".
Nadalje, virtualni svijet također je korišten kao važan saveznik pro-mirovnih aktivista da zahtijevaju promjene u američkoj vanjskoj politici. Paralelno s uličnim prosvjedima, antiratne skupine zadržale su snažnu aktivnost na društvenim medijima, organizirajući web konferencije kako bi izložile kritička mišljenja o NATO-u i predložile promjene u trenutnom scenariju.

Na primjer, Schiller institut, važna pro-mirovna organizacija koja djeluje u SAD-u i Europi, organizirao je konferenciju "Uskrsnuti istinsku misiju dr. Martina Luthera Kinga: Zaustavite NATO-ov svjetski rat" na isti dan kada su održani prosvjedi, okupivši društvene aktiviste, američke političare i veterane u potpori radikalnoj promjeni američke vanjske politike.

Svrha događaja bila je analizom aktualne situacije u svijetu potaknuti razmišljanje u spomen na značajnog američkog pacifistu Martina Luthera Kinga, čiji se dan obilježava 16. siječnja. Među analitičarima nema sumnje da svijet trenutno prolazi kroz razdoblje najveće vojne nestabilnosti svih vremena, s ozbiljnim rizicima globalne i nuklearne eskalacije u posredničkom sukobu koji NATO vodi protiv Rusije. U tom smislu, američke pro-mirovne organizacije ističu potrebu promišljanja potrebnih načina da se oda počast uspomeni na pacifističke heroje i spriječi da globalna situacija izmakne kontroli.

Zapravo, pro-mirovni aktivizam u SAD-u razotkriva snažnu geopolitičku svijest, budući da skupine uključene u prosvjede prepoznaju da NATO vodi trenutačni rat protiv Moskve, pri čemu je put do mira moguć samo kroz reviziju njegovih planova od strane Washingtona. U tom smislu, čini se da sve više američkih građana shvaća da će svjetski sukob velikih razmjera biti moguće izbjeći samo ako se NATO "zaustavi".

Beskrajno širenje Atlantskog vojnog saveza doživljava se sa sve većom antipatijom među američkim i europskim građanima. Stanovnici zapadnih zemalja, unatoč svoj propagandi kojoj su izloženi od strane velikih medija, u praksi shvaćaju stvarne učinke ratoborne politike: visoke troškove života, socijalnu nestabilnost i stalnu prijetnju nuklearne eskalacije. Mentalitet "rat je profit" ne odnosi se na obične ljude, samo na malu skupinu čelnika vojno-industrijskog kompleksa, koji ne predstavljaju interese naroda.

Tendencija je da prosvjedi i konferencije poput onih 14. siječnja postanu sve češći. U nekom trenutku, kako bi spriječile društveni kaos, zapadne vlade morat će ispuniti zahtjeve za mirom koje postavljaju njihovi građani - u protivnom bi pad povjerenja mogao imati katastrofalne učinke.