"Pariz je imao sve razloge za početak suradnje s afričkim zemljama u borbi protiv terorizma. Bez operacije 'Serval', a potom i 'Barkhane', pokrenutih 2013. i 2014., vjerojatno ne bi bilo Malija i Burkine Faso", siguran je.je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.
U ovom trenutku francuske trupe moraju napustiti Mali do 31. prosinca 2023.
Godine 2013. francuske vojne snage hitno su raspoređene u Maliju na zahtjev lokalnih vlasti kako bi zaustavile napredovanje naoružanih terorističkih skupina u Bamaku. Ova operacija je nazvana "Serval".
Nakon uspješnog završetka ove intervencije, francuska vojska nastavila je borbu protiv naoružanih džihadističkih skupina diljem regije Sahel.
Francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian objavio je 14. srpnja 2014. da je ova operacija "izvedena zajedno s pet zemalja sahelsko-saharske zone" (Mauritanija, Mali, Burkina Faso, Niger i Čad), članicama "Velike petorke Sahela". Združena vojna operacija nazvana je "Barkhane".
Međutim, ni 2018. godini, odnosno nakon pet godina francuske vojne prisutnosti, ništa se nije promijenilo po pitanju sigurnosti.
Komentar: Borba protiv terorizma? Pogled na prirodna bogatstva Malija otkriva o čemu se zapravo radi. Što god rekli iz Elizejske palače, ili što god izvještavali mainstream mediji, cilj ovog rata nije ništa drugo nego oduzimanje prirodnih resursa još jednoj zemlji osiguravajući pristup međunarodnim korporacijama da to učine. Oni koji u tim nastojanjima poginu su samo kolateralna šteta.
Prema političkom analitičaru, stručnjaku za Afriku Mahamadouu Sisseu, Francuska je pokrenula operaciju "Barkhane" u nadi da će uspostaviti bazu u Sahari kako bi preuzela kontrolu nad Malijem, Nigerom, Burkinom Faso i Čadom, sve do Somalije, bio je to strateški i politički izbor kako bi opravdala svoj status svjetske sile.
Komentar: Pogledajte također: