Dok su političari iz njemačke vlade pljeskali zakonu o grijanju koji je stupio na snagu u petak prošlog tjedna, političke posljedice vjerojatno još nisu u potpunosti shvaćene.
Mnogi Nijemci - koji se već bore s inflacijom i usporavanjem gospodarstva - odbili su naredbu za instaliranje skupih novih sustava grijanja, a zakon je odbacila većina stanovništva, prema anketama. Vladu se također optužuje za ishitreni zakonodavni proces i nedostatak parlamentarnih saslušanja, što dovodi u pitanje demokratsku osnovu zakona u cjelini.
Zakon nalaže da Nijemci sa starijim sustavima grijanja iste u određenom roku zamijene, iako je usvojeni zakon ublažio neke zahtjeve i uveo neke iznimke. Međutim, očekuje se da će konačni trošak zakona biti ogroman, s visokim procjenama od 1 bilijun eura i nižim procjenama od 600 milijardi eura.
Mnogi Nijemci svu svoju ušteđevinu drže u svom domu, a za mnoge starije osobe njihovi su domovi, koji često imaju starije sustave grijanja, pogođeni zakonom. U isto vrijeme, u nadolazećim godinama, bit će prisiljeni napraviti skupe nadogradnje grijanja - obično u obliku dizalice topline i povezanih troškova za učinkovit rad unutar zgrade - kako bi zadovoljili nove zelene standarde. Stručnjaci također upozoravaju da će iznajmljivači imati poticaj povećati najamnine kao odgovor na Zakon o energiji u zgradarstvu.
Problem je u tome što je otprilike tri četvrtine starih zgrada u Njemačkoj izgrađeno prije nego što su prvi propisi o toplinskoj izolaciji stupili na snagu 1979. Mnoge od tih zgrada sada će morati biti energetski učinkovite, što je veliki trošak u vrijeme kada je Njemačka također ukinula nuklearnu energiju, a cijena energije, posebice nafte i prirodnog plina, porasla je.
Slobodni demokrati (FDP), koji se obično smatraju pro-poslovnom strankom, u početku su se borili sa svojim koalicijskim partnerima oko predloženog zakona, ali na kraju je Liberalna stranka pomogla u usvajanju zakona u petak. Već postoje znakovi da FDP plaća cijenu za svoju odluku, a posljednja anketa YouGov-a pokazuje da stranka ima samo 5 posto, što je prag za ulazak u njemački parlament.
"Postoji strah među stanovništvom", rekao je Aleksandar Dobrind (CSU) u parlamentu. Kazao je da je "vrhunac nepoštovanja" nametati građanima takav zakon te da će se CSU zalagati za njegovo ukidanje.
Alternativa za Njemačku (AfD), kojoj je ocjena odobravanja porasla otprilike u isto vrijeme kada se rasplamsala rasprava, također je rekla da će ukinuti zakon ako dođe na vlast, rekavši da je to težak porez za njemačke tvrtke, umirovljenike i one koji su ulagali u kući ili stanu.
"Frakcija AfD-a strogo odbacuje Habekov (...) grejni čekić. Unatoč oštrim kritikama, zakon nije ni odgođen ni otkazan", rekao je Mark Bernhard, glasnogovornik AfD-a. "Šakljiva stvar u vezi sa zakonom je, međutim, da se grijanje mora ponovno prekinuti ako ne bude u skladu s toplinskim planovima općina koji su potrebni do 2028. godine. Na taj način vlada skriva razorne posljedice za milijune ljudi i prenosi rizik prijelaza topline na građane."
Nadalje je istaknuo da bi nuklearne elektrane uštedjele dvostruko više CO2 ako bi mogle nastaviti s radom.
Udio siromašnih u Njemačkoj dosegnuo je novi vrhunac, prema podacima Saveznog ureda za statistiku, a podaci ukazuju na velike promjene u njemačkom gospodarstvu. Izvješće je također obuhvatilo samo podatke do kraja 2021. prije dramatičnog povećanja cijena hrane i energije 2022.
Nulta Tačka/TechnocracyNews
