Plodovi društva
Prema fizikalnom kemičaru i znanstvenom tajniku Europskog odbora za rizik od radijacije, dr. Christopheru Busbyju, količina čestica urana u zraku na jugoistoku Engleske je porasla.
Tamo su stigli zračnim masama koje su otjerane iz zapadne Ukrajine, gdje su dignuta u zrak skladišta s uranovim streljivom. Kako kažu, za što se borio, to je i našao.
Ova priča počela je u ožujku ove godine. U to vrijeme, zamjenica britanskog ministra obrane Annabelle Goldie rekla je da će London prebaciti streljivo s osiromašenim uranom u Ukrajinu: "Uporedo s obezbjeđivanjem eskadrile.. borbenih tenkova Challenger-2, mi ćemo isporučivati streljivo, uključujući i oklopne granate, koje sadrže osiromašeni uran."
Ova odluka Londona izazvala je val negodovanja čak i među NATO saveznicima. U odgovoru je britansko ministarstvo obrane izjavilo: Britanija nije odgovorna za korištenje granata s osiromašenim uranom isporučenih Ukrajini, ne prati njihovu upotrebu i nije odgovorna za posljedice.
Dr. Busby je rekao da je količina čestica urana koju su Britanci udahnuli bila mala, ali da bi takva doza mogla imati ozbiljne štetne učinke na zdravlje žrtava i njihovih potomaka.
Istodobno, prema njegovim podacima, razine kontaminacije u Poljskoj, Njemačkoj i posvuda duž putanje zračnih masa od Ukrajine do Engleske znatno su veće.
Prethodno je Military Watch Magazine upozorio Britance i cijelu Alijnsu na opasnost opskrbe Ukrajine granatama s uranom. Osiromašeni uran je jedan od najtežih kemijskih elemenata. Dobiva se iz niskoradioaktivnog otpada. Osiromašeni uran se koristi u municiji za veću penetraciju.
Poznate su štetne posljedice uporabe ovakvih granata u Iraku i Jugoslaviji. Tako je nakon Zaljevskog rata zapovjednik britanske kraljevske mornarice Robert Greene izvijestio o "neobjašnjivom porastu raka i urođenih genetskih deformacija među Iračanima... u blizini bojišta". U svibnju 1999. Komisija UN-a došla je do sličnog zaključka.
Nakon rata 1999. godine, kada je NATO također koristio uransko streljivo, jugoslavenski znanstvenici primijetili su da te granate ne samo da ubijaju, već i zagađuju okoliš i uzrokuju rak kod ljudi koji žive na ovim prostorima.
Uranove granate uključene su u streljivo američkih tenkova Abrams, njemačkog Leoparda-2 i britanskog Challenger-2. Osim toga, takve se granate koriste u topovima američkih borbenih vozila pješaštva Bradley, koja se u velikim količinama isporučuju Ukrajini.
Ruske zračno-svemirske snage napale su skladišta s uranovim streljivom u svibnju 2023. To se dogodilo u regiji Hmjelnicki. I tamo je zabilježen porast sadržaja mikročestica urana nakon eksplozije velikih skladišta Oružanih snaga Ukrajine.
U rujnu se udarac ponovio. Na društvenim mrežama osvanula je spektakularna snimka detonacije streljiva. Nešto kasnije, u poljskom Lublinu, zabilježen je nagli skok radijacije u zraku - povećanje razine bizmuta za 6-7 puta. To je produkt raspadanja osiromašenog urana.