Razaranje više od jedne trećine zgrada u Gazi u izraelskoj kampanji bombardiranja Hamasa podstaklo je eksperte za međunarodno pravo da predlože uvođenje novog pravnog koncepta "domicida", masovnog uništavanja stambenih jedinica da bi se određena teritorija učinila nepodobnom za ljudski život.

ruševine
© Abed Khaled/AP
Nezavisni eksperti procjenjuju da je u ratu u Gazi, koji je počeo poslije napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra, već uništeno ili oštećeno čak 40 posto stambenog fonda. Ujedinjene nacije su saopćile da je unutar Gaze interno raseljeno 1,8 miliona ljudi. Mnogi od njih završili su u prepunim prihvatnim centrima UN-a na jugu zemlje.

Gaza je u prošlosti više puta bila rušena i obnavljana, uglavnom uz finansijsku pomoć zalivskih zemalja, ali to se ne može porediti s razmjerama sadašnjeg razaranja.

Postavlja se pitanje da li je uništavanje infrastrukture ovakvih razmjera neželjena posljedica kampanje protiv Hamasa ili je na djelu skriveni plan da se Palestinci istjeraju iz Gaze, čime bi se ukinula mogućnost da se na teritoriji Gaze u doglednoj budućnosti obnovi koliko-toliko održivo društvo.

Domicid, pojam koji ima sve više pristalica u akademskim krugovima, u međunarodnom pravu još nije definiran kao posebna kategorija zločina protiv čovječnosti. Specijalni izvjestilac UN-a za stanovanje objavio je u oktobru prošle godine izvještaj u kom konstatira da je u pitanju "veliki propust u oblasti zaštite ljudskih prava" koji se mora ispraviti.

Ovo pitanje privuklo je posljednjih godina pažnju pravnika zbog uništavanja kuća u Alepu u građanskom ratu u Siriji, rušenja naselja naroda Rohinja u Mjanmaru i bombardiranja Mariupolja u Ukrajini.

"Moramo postaviti pitanje o oružanim dejstvima koja se izvode uz puno znanje o tome da dovode do sistematičnog uništavanja i oštećivanja civilnih stambenih jedinica i infrastrukture, zbog čega čitava naselja - kao što je grad Gaza - postaju nepodobna za život civilnog stanovništva", izjavio je za Guardian Balakrishnan Rajagopal, izvjestilac UN-a i profesor prava na MIT-u u Bostonu.

Rajagopal smatra da je to previd u međunarodnom pravu. Uništavanje domova civilnog stanovništva obuhvaćeno je Rimskim statutom Međunarodnog krivičnog suda koji definira ratne zločine u sukobima između država, ali još nema status zločina protiv čovječnosti u sukobima unutar jedne države ili između nedržavnih aktera.

"To je posebno relevantno u svjetlu masovnog uništavanja stambenog fonda u izraelsko-palestinskom sukobu u Gazi", rekao je Rajagopal. "Izrael će tvrditi da ovo nije međudržavni oružani sukob jer ne priznaje Palestinu kao državu."

Rajagopal kaže da su u periodu poslije Drugog svjetskog rata sukobi s najvećim brojem civilnih žrtava uglavnom bili oni koji se nisu mogli kvalificirati kao međudržavni, te da je sukob Rusije i Ukrajine izuzetak koji potvrđuje pravilo.

Rekao je i da je nedavno ispravljen sličan propust za zločin izgladnjivanja. U Rimskom statutu izgladnjivanje je ratni zločin, ali ne i zločin protiv čovječnosti, zbog čega su nedržavni akteri bili oslobođeni odgovornosti. Švicarska je zahtjevala da se statut dopuni i da izgladnjivanje bude uključeno kao zločin protiv čovječnosti, što je i učinjeno 2022. godine.

Rajagopal zaključuje:
"Pozivam sve zemlje koje se protive ovome što se događa u Gazi, kao što su Južna Afrika i Španija, da učine isto, da bismo ispravili ovaj propust i osigurali mogućnost da počinioci razaranja u Gazi budu krivično gonjeni."
Dodao je da na osnovu činjenica s terena i izjava izraelskih zvaničnika vjeruje da namjera iza razaranja ovakvih razmjera nije samo eliminiranje Hamasa, već da je u pitanju plan da se Gaza učini nepodobnom za život.

Izrael ponavlja da su rušenje zgrada i stradanje civila dostojni žaljenja, ali nije moguće izbjeći ih zato što se Hamas sračunato skriva u školama i bolnicama i odbija da se preda. Izraelski zvaničnici tvrde da preduzimaju sve mjere da stanovništvo na vrijeme upozore na planirane napade.

Procjene stepena razaranja u Gazi predmet su sporenja, ali novi satelitski snimci pokazuju da je do 29. novembra, kada je počeo prekid vatre koji je u međuvremenu obustavljen, već bilo oštećeno 98.000 zgrada.

Procjena se zasniva na analizi snimaka sa satelita Kopernik-Sentinel-1 Evropske svemirske agencije koju su obavili Corey Scher s Gradskog univerziteta u Njujorku i Jamon van den Hoek s Državnog univerziteta u Oregonu. Na njihove analize se poziva i više medijskih kuća, od BBC-a do Washington Posta, što govori o teškoćama koje novinari imaju kada treba mapirati stvarne posljedice bombardiranja.

Umjesto fotografija korišćeni su javno dostupni satelitski radarski podaci, kao i namjenski algoritam za procjenu stabilnosti infrastrukture i utvrđivanje stepena oštećenja. Prednost ovog metoda je u tome što su građevine prikazane iz više uglova umjesto samo direktno odozgo.

Snimci od sjevera prema jugu pokazuju oštećenja na sjeveru Gaze od 47 do 59 posto u periodu od 7. oktobra do 22. novembra, 47-58 posto u samom gradu Gazi, 11-16 posto u Deir Al Balahu, 10-15 posto u Kan Junisu i 7-11 posto u Rafi, zoni najbližoj granici s Egiptom. To je između 67.000 i 88.000 zgrada, što znači da je oko 70 posto građevina ostalo neoštećeno. Brojke za Kan Junis sigurno su porasle nakon okončanja prekida vatre i preusmjeravanja izraelskih vojnih dejstava na jug.

Među potpuno ili delimično uništenim zgradama nalazi se i centralni palestinski sud u Gazi, poznat kao Palata pravde, kompleks Zakonodavnog saveta, kao i 339 školskih i 167 vjerskih objekata. Od 35 bolnica 26 više nije u funkciji.

Hugh Lovatt iz Evropskog savjeta za spoljne poslove tvrdi da je Izrael
"namjerno i metodično uništavao civilne institucije i infrastrukturu neophodnu za organizaciju državne uprave i stabilizaciju Gaze u periodu poslije sukoba".
Satelitski snimci takođe otkrivaju uništavanje voćnjaka, staklenika i poljoprivrednog zemljišta na sjeveru Gaze. Organizacija Human Rights Watch je u ponedjeljak objavila:
"Na sjeveroistoku Gaze, sjeverno od Bet Hanuna, nekada zelena polja su siva i opustošena. Njive i voćnjaci su uništeni u sukobima poslije Izraelske kopnene invazije krajem oktobra. Buldožeri su probili nove puteve čisteći prolaz za izraelska vojna vozila."
Informacije procurile iz izraelske vlade, uključujući i ministarstvo za obavještajne službe, pokazuju da zvaničnici razmišljaju kako da prinude Palestince da napuste Gazu, dobrovoljno ili na silu. Ministarstvo za obavještajne službe nema visok status u vladi, ali američki konzervativci poput Johna Boltona, bivšeg savetnika za nacionalnu sigurnost, uveliko razvijaju varijacije takvih planova.

Giora Eiland, bivši šef Nacionalnog savjeta za sigurnost Izraela, napisao je u listu Yedioth Ahronoth:
"Država Izrael nema drugog izbora osim da Gazu pretvori u mjesto na kom privremeno ili trajno nije moguće živeti. Izazivanje velike humanitarne krize u Gazi je neizbježno da bi se taj cilj ostvario... Gaza će biti mjesto na kom ljudski život nije moguć."
Sjedinjene Države su više puta odbacivale takve ideje, delimično i zato što znaju da njihova dva saveznika u regionu, Jordan i Egipat, ne žele da primaju nove izbeglice, čak ni privremeno.

(TBT, The Guardian)